Bez reakcija na inicijativu protiv abortusa ispred bolnice u Mostaru

Župa Svetog Mateja Mostar objavila je prošle sedmice najavu da je “Mostar uključen u međunarodnu Inicijativu ‘40 dana za život’, a time i Bosna i Hercegovina”. Aktivnosti ove kampanje, kako je navedeno, provodit će se kroz bdijenje ispred Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Bdijenje će biti održano svakodnevno od 8.00 do 20.00 sati, počevši od 5. marta do 13. aprila 2025. godine.

“Svi koji se mogu pridružiti toj akciji kojom se želi zaštititi nerođeni život su dobrodošli. Sudjelovati se može i postom i molitvom na tu nakanu”, piše u objavi Župe.

U objavi je takođe navedeno da je “40 dana za život” “međunarodno koordinirana 40-dnevna kampanja koja ima za cilj zaustaviti pobačaj na lokalnoj razini kroz molitvu i post, osvješćivanje lokalne zajednice i mirno bdijenje”.

Bdijenje ispred Sveučilišne kliničke bolnice Mostar počelo je jučer, a informacije o ovoj inicijativi je prenijela novinska agencija Fena. O njoj su izvijestili u pozitivnom tonu i mediji u Mostaru među kojima su Večernji, Mostarska panorama, Bljesak, dok su mediji iz drugih gradova u BiH vijest ignorisali. Informacije o tome šta ova inicijativa zapravo znači, kako utiče na žene i na njeno pravo na abortus, te kritički osvrti i reakcije na pokret izostali su u medijima. 

Mediji u Mostaru su izvijestili da je “prvi dan kampanje protekao u ozračju radosti i entuzijazma, a molitelji su izrazili svoje zadovoljstvo i pozitivne dojmove”. Takođe su prenijeli i izjavu jednog od učesnika kampanje koji je rekao da “statistike pokazuju da su u gradovima u kojima su započele slične inicijative mnoge klinike za abortus zatvorene, natalitet je porastao, a naš narod doživio duhovnu obnovu”. 

Objavili su i da se 60 ljudi prijavilo, što je, kako je izjavila glasnogovornica inicijative Danijela Mustapić, čudo, jer su odabrali “megalomanskih”12 sati za svakodnevno bdijenje. Istakli su i “impresivne rezultate” inicijative u svijetu, navodeći koliko je ljekara dalo otkaz i koliko je klinika za abortus zatvoreno. Nisu kontaktirali nijednu od ženskih organizacija u BiH za mišljenje niti su prenijeli neku od brojnih kritika organizacija i medija iz cijelog svijeta. Zaboravili su napomenuti da je pravo na abortus garantovano zakonima u BiH i da svaka žena ima pravo da prema vlastitom izboru odlučuje o prekidu trudnoće.

Pojedini mediji su i ranije u februaru, prenoseći objavu Fene, najavili ovu inicijativu bez kritike, uključujući i BHRT. U vijesti organizatori izražavaju dobrodošlicu svima koji se žele priključiti “akciji za zaštitu nerođenog života”.

Pozadina kampanje

Najbliža država Bosni i Hercegovini u kojoj se već nekoliko godina provodi kampanja protiv abortusa jeste Hrvatska. Prateći medijske objave, moguće je rekonstruisati početak i širenje čitavog pokreta.

Objave o ovoj inicijativi u medijima u Hrvatskoj sežu i do desetak godina unazad. U 2016. se pojavila informacija o tome da su aktivisti inicijative “40 dana za život” – Vukovar na svom Facebook profilu objavili da znaju da određena pacijentica stiže na abortus u Opću bolnicu Vukovar te su pozvali ljude da im se pridruže na molitvi ispred ambulante. 

Koordinatorica inicijative “40 dana za život” Lidija Dugan je 2016. na pitanje Nove TV o tome da li se takvim objavama krše prava žena odgovorila “Apsolutno ne”.  “Inicijativa '40 dana za život' je ovdje da moli, da ljudi stoje pred bolnicom ukoliko možda neka trudnica bude došla izvršiti pobačaj, da joj pomognemo ako nam se obrati. Mi se nikome prvi ne obraćamo, mi stojimo i molimo za te obitelji i za sve one koji su ranjeni pobačajem”, rekla je Dugan.

Index.hr je u februaru 2021. u jednom od tekstova učesnike “40 dana za život” opisao “katoličkim fanaticima koji maltretiraju žene pred bolnicama” i objavio da je tog dana krenula korizma u 33 hrvatska grada, na 35 mjesta bdijenja, gdje će se moliti i bdjeti za zaustavljanje pobačaja. 

Isti medij je i 2022. objavio opširan članak o moliteljima na glavnom trgu u Zagrabu, s naslovom “Tko stoji iza klečavaca na Trgu bana Jelačića?”. U članku piše da je riječ o okupljanju ekstremnih katolika koji u Hrvatsku dovode dosad nepoznatu praksu koja nema uporište u domaćoj vjerskoj tradiciji.

Napisali su i da se molitelji okupljaju na poziv projekta Muževni budite, “ultrakatoličke udruge Hrvatska za život, koja je povezana s moliteljima ispred bolnica, a koji u inicijativi 40 dana za život nastoje odvratiti žene od pobačaja metodama psihološkog pritiska”.

Kako se navodi na službenoj stranici inicijative “40 dana za život” u Hrvatskoj, ova inicijativa počela je 2007. godine u američkoj saveznoj državi Teksas.

“Riječ je o ideji američkih evangeličkih protestanata koja je potom implementirana u hrvatsko katoličko okruženje”, napisao je Index u tekstu objavljenom prije tri godine.

Dugogodišnji lider ove inicijative bio je David Bereit, koji je 2015. godine gostovao u Hrvatskoj te na Kaptolu održao predavanje u kojem je, između ostalog, izjavio da je “Hrvatska zemlja u kojoj '40 dana za život' najbrže raste”.

Ovoj izjavi Bereita svjedoči i mapa u kojoj je prikazano djelovanje ove inicijative širom svijeta, uključujući i Hrvatsku, a sada i Mostar. O popularnosti pokreta u Hrvatskoj govori i broj stranica ove inicijative na društvenoj mreži Facebook.

Reakcije iz Hrvatske

Dok se u BiH čeka reakcija na inicijativu koja je počela u Mostaru, podsjetit ćemo na nekoliko reakcija u Hrvatskoj.

Neva Tölle, savjetnica Autonomne ženske kuće Zagreb, prošle godine je rekla da su “klečavci na trgovima povezani s uznemiravanjem žena ispred bolnica kada ostvaruju zakonsko pravo na pobačaj, sa zloupotrebom prigovora savjesti u institucionalnom smislu te s nepoštivanjem osnovnih principa ravnopravnosti po kojima žene ne trebaju tzv. duhovne autoritete jer imaju vlastiti integritet, autonomiju i same odlučuju o svim aspektima svog života, a naročito o vlastitom tijelu”. 

Iz Klub-a SDP-a Hrvatska 2023. poručeno je, između ostalog, da se okupljanja u blizini zdravstvenih ustanova smiju događati, ali samo na udaljenosti od minimalno 200 metara od tih ustanova kako bi se spriječilo maltretiranje žena.

Jedna od onih koja je samostalno upućivala reakcije, a to čini i danas, jest Arijana Lekić Fridrih – umjetnica, redateljica i aktivistkinja. Ona svake prve subote u mjesecu tiho stoji na trgovima širom Hrvatske, suprotstavljajući se moliteljima i ukazujući na nasilje nad ženama u društvu.

U razgovoru za Interview.ba 2024., Lekić Fridrih je rekla da su tihe mise koje izvodi participativni performansi koje radi na razne teme u kontekstu zatiranja ženskih prava i pokušava da dekonstruiše narativ koji se, kako je rekla, čuje od molitelja i koji sigurno utiče na poziciju žene u društvu.

Spomenula je i Poljsku te kazala da su se molitelji počeli u toj zemlji pojavljivati prije pet godina i da je tada to bila jedna manja grupa muškaraca.

“Onda se formalizirala u pokret u mnogo gradova u Poljskoj, koji lobira za politiku koja je tamo došla na vlast, a to je ultrakonzervativna politika koja je opasna pogotovo za žene. Dovela je do toga da su žene i bukvalno umirale jer je bio zabranjen pobačaj”, izjavila je za Interview.ba. 

Ona je, kako je izvijestio Jutarnji.hr, i prošle sedmice postavila umjetničku instalaciju u sklopu tihe mise i na taj način protestovala protiv “klečavaca” koji prve subote u mjesecu na splitskom Peristilu mole za “čednost” žena u društvu. 

I početkom marta ove godine u Zagrebu su se na glavnom trgu muškarci, koji kleče i mole krunicu, između ostalog molili i za “čednost u odijevanju, zabranu abortusa i duhovni autoritet muškaraca u porodici”.

Pravo na abortus u BiH

Dok se čekaju prve reakcije u BiH, ukoliko ih uopšte i bude, podsjećamo i da je BiH ratificirala najznačajnije međunarodne i regionalne sporazume o ljudskim pravima, kojima su obuhvaćena i prava vezana za seksualno i reproduktivno zdravlje.

Kako se navodi u izvještaju Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, prema međunarodnim tijelima za zaštitu ljudskih prava i Ujedinjenim narodima, zakoni koji kriminaliziraju pobačaj su diskriminatorni i predstavljaju prepreku za uživanje prava žena na zdravlje, te države trebaju dekriminalizirati abortus u svim okolnostima.

Zakonom o uvjetima i postupku za prekid trudnoće FBiH i Zakonom o uslovima i procedurama prekida trudnoće RS, svaka žena ima pravo da prema vlastitom izboru odlučuje o abortusu do desete sedmice trudnoće.

Tekst autorice Selme Fukelj preuzet sa portala Media.ba