Šest općina usvojilo akcione planove za koheziju zajednice
Koalicija Supergrađanke i Supergrađani radi upravo to, a kroz saradnju sa lokalnim vlastima su do sada usvojili šest akcionih planova za koheziju zajednice te se nadaju da će svojim aktivnostima doprinijeti kreiranju boljeg i pravednijeg društva.
S ciljem da se spriječe incidenti i krivična djela počinjena iz mržnje te da se pruži doprinos procesu pomirenja, oformljena je koalicija Supergrađanke i Supergrađani. Kroz mapiranje incidenata motivisanih mržnjom i odgovora zajednice na te incidente, nastoji se ukazati na incidente u zajednici ali i pokrenuti sama zajednica da istraži prirodu konflikta i adekvatno reagira.
Prvi korak je bio uspostavljanje koalicije od strane organizacija civilnog društva, lokalnih medija i građana koji će se boriti protiv mržnje. Koalicija vrši mapiranje incidenata a bilo ko može poslati izvještaj o tome na način da popuni jednostavan formular na internetu, pošalje e-mail ili putem aplikacije za mobilne telefone. Još jedan od važnih ciljeva jeste da se kroz saradnju sa lokalnim vlastima radi na trajnom rješavanju uzroka problema kroz usvajanje akcionih planova za koheziju zajednice.
Trenutno je u okviru ove inicijative usvojeno 6 akcionih planova i to u Srebrenici, Vitezu, Zavidovićima, Brčkom, Foči i Gradačcu. Iz OSCE-a su za portal Diskriminacija.ba kazali da Inicijativa Supergrađani i Supergrađanke u 19 koalicija okuplja organizacije i pojedince koji se od novembra 2013. godine širom BiH bore protiv incidenata motivisanih predrasudama, te kroz konkretne aktivnosti i javne osude poruke mržnje pretvaraju u poruke tolerancije i poštovanja.
"Planovi za koheziju su razvijani u saradnji između predstavnika koalicija za borbu protiv mržnje i predstavnika lokalnih vlasti. Cilj ovih planova jeste da se podigne nivo svijesti o odgovornosti svih aktera u zajednici za sigurnost i stabilnost zajednice koje bivaju ugrožene incidentima počinjenim iz mržnje. Zajedničko djelovanje u prepoznavanju i prevenciji incidenata počinjenih iz predrasuda ili mržnje unapređuje nivo povjerenja u zajednicama koje su njima pogođene i zajednice se osjećaju sigurnije", kazala je Slađana Milunović, djelatnica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
Iz OESC-a ističu da su krivična djela iz mržnje djela zasnovana na predrasudama, da se dešavaju posvuda te da nijedno društvo nije otporno na posljedice predrasuda i netrpeljivosti. Pojedina krivična djela počinjena iz mržnje nose sjeme mogućih sukoba s obzirom na to da mogu eskalirati, kako u broju, tako i u stepenu nasilja.
"Od januara 2015. godine, objavljeno je 27 osuda incidenata počinjenih iz predrasude ili mržnje. Kada se desi incident, za koji se sumnja da je počinjen na osnovu predrasuda, potrebno je osigurati da predstavnici lokalnih vlasti, u prvom redu načelnici općina i lokalni političari mogu pružiti uvjerenja zajednici da će detaljna istraga biti provedena. Također je od izuzetne važnosti da upravo oni, zajedno sa vjerskim liderima u zajednici, budu i ti koji daju izjave za javnost koje smiruju tenzije i pozivaju na toleranciju", dodala je Milunović.
Pojedinac ne smije biti nijemi posmatrač kada se dešavaju loše stvari u zajednici, a to je, zajedno sa podrškom koju lokalne vlasti pružaju koalicijama za borbu protiv mržnje, od presudnog značaja za sigurnost i suživot, poručuju iz OSCE-a.
Tekst je objavljen u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u okviru projekta ''Borba protiv zločina iz mržnje u Bosni i Hercegovini'', koji ova organizacija vodi u saradnji sa OSCE Misijom u BiH, uz finansijsku podršku Stalne Misije Kraljevine Nizozemske pri OSCE Misiji u Beču.