Dekada Roma u BiH: bez velikih promjena
Nakon pet godina, polako se sumiraju rezultati, a već je sada evidentno da će Romi tražiti novu šansu u drugoj Dekadi Roma koja će početi nakon završetka prve. No, prije nego što počnemo govoriti o rezultatima, jedan događaj od protekle godine, nimalo nije ostavio dobar utisak na BiH i njen odnos prema Romima i Dekadi generalno.
Sve se desilo u oktobru 2013. godine, kada je prestao angažman za pet koordinatora Roma, uposlenih u državnim institucijama. I pored zagovaranja da se njih petoro uposli pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, na žalost, to se nikada nije desilo. Kako je njhov angažman bio samo dio projekta, nestankom sredstava, nestali su i svaki izgledi da se njihov rad nastavi.
Propuštena je jedinstvena prilika da se Romi aktivnije uključe u rad državnih institucija - ipak, ostalo je na tome da prvu riječ o Dekadi i dalje vode institucije u kojima nema Roma. Oni i dalje djeluju kroz nevladine organizacije i projekte. Jedina institucija koja za sada postoji pri Vijeću ministara BiH, Odbor za Rome, nominalno ima širok dijapazon zaduženja, no pitanje je kako funkcioniše u praksi.
Mlade snage BiH
U BiH postoji veliki broj mladih, obrazovanih Roma koji rijetko dolaze do izražaja od mnogo starijih kolega i koleginica. Obično su okupljeni oko nevladinih organizacija, ali s obzirom da imaju male kapacitete u odnosu na one koje važe za ''glavne'', njihov glas se rijetko čuje.
Melina Halilović dolazi iz NVO “Budi moj prijatelj” iz Visokog i jedna je od mlađih članica koja uspješno radi na rješavanju problema Roma u BiH. Kaže da su očekivanja Roma od Dekade bila velika. Mnogo veća, nego što je Dekada to mogla da podnese. Ona ne smatra da je samo nedostatak novca bio osnovni uzrok slabih dosadašnjih rezultata, već da bi dio odgovornosti trebalo da snose i same institucije koje su bile uključene u implementaciju Dekade.
''Pored novca, veliki problem je bio u nadležnostima za sprovođenje akcionih planova. Uvijek se dovodilo u pitanje ko je odgovoran za implentaciju, a ko nije, jesu li to državni organi, federalni, kantonalni ili lokalni'', objašnjava Melina. ''Smatram da ipak institucije snose veću odgovornost, jer oni su bili ti koji su odgovorni za odobravanje, usvajanje i pronalaženje sredstava za sprovodjenje Akcionih planova'', smatra ona.
Govoreći o nekoj široj slici na izmaku Dekade, Melina kaže da su Romi generalno nezadovoljni. ''Smatraju da je bilo mnogo više priče, a da se malo radilo. Od tolikih očekivanja i od toliko rada i uloženih sredstava, mi danas i dalje imamo neobrazovane, nezaposlene i Rome bez krova nad glavom'', smatra Melina. Dodaje da bi se vjerovatno postigli mnogo bolji rezultati da se nije toliko puta potezalo pitanje nadležnosti institucija. ''Mnoga ministarstva nisu shvatila važnost i ulogu vezanu za strategiju za riješavanje problema Roma'', dodala je Melina na kraju.
Skoro pa identičan stav o dosadašnjem toku Dekade, dala nam je i Saliha Đuderija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, koje je koordiniralo Dekadom. Međutim, ona odbacuje mogućnost da institucije snose veću odgovornost za slabije rezultate od očekivanih. Generalna ocjena na nivou svih zemalja učesnica Dekade je da je pozitivno što je Dekada pokrenula neke promjene. 'Možda će se na kraju predsjedavanja BiH Dekadom za ovih nekoliko mjeseci imati neka konkretnija ocjena'', smatra Đuderija.
Dodaje da se već sada može govoriti o nastavku Dekade. ''Definitivno postoji interes svih zemalja članica da se nastavi sa procesom inkluzije. Smatrali smo da će se neke odluke desiti tokom predsjedavanja Crne Gore Dekadom, ali očito je da će se neke odluke donijeti tokom predsjedavanja BiH'', kaže Đuderija.
Svaka zemlja članica dala neki svoj modalitet implementacije Dekade, ali postoji velika razlika u tome kako na nastavak procesa gledaju zemlje članice EU i one zemlje koje to nisu. Neki od indikatora jesu poboljšani, smatra Đuderija, bez obzira na nedostatak sredstava, i jedan dio Roma jeste bio obuhvaćen procesom. ''Generalno, Romi još uvijek ne osjećaju neke drastične promjene. S obzirom na cjelokupnu situaciju u konačnici kada se pogleda, taj boljitak i nije baš vidljiv kakav bi trebao da bude'', smatra ona.
Govoreći o dosadašnjem učešću romskih NVO u procesu Dekade, ona smatra da je njihova snaga bila umanjena dubokim podjelama. ''Romske NVO zbog njihove rascjepkanosti nisu još ovladale tehnikom da zajedno sa nama djeluju i da rade na svemu što je značajno. To umanjuje njihove šanse. Usitnjene su po općinama, regijama i nemaju neku krovnu, a ima ih puno'', objašnjava Đuderija.
Čini se da su najbolji rezultati postignuti u oblasti stambenog zbrinjavanja. ''BiH je prva po izdvajanju za stanovanju. U oblasti zapošljavanja imamo slabe rezultate. Projekti idu, ali nema toliko sredstava da se vidi taj boljitak'', rekla je ona.
Činjenica je da romska zajednica u BiH nije ista kao prije 6 godina. Druga prilika se, saasvim sigurno, mora bolje iskoristiti. Romske NVO i svi nivoi vlasti u BiH, moraju zauzeti drugačiji, odlučniji stav, ukoliko zaista žele da rade na poboljšanju društvenog položaja Roma. Ukoliko se samo nastavi ustaljena praksa, teško je da će i ova nova Dekada donijeti rezultate koji će biti vidljivi.
