Dunja Mijatović: Država mora osigurati odgovarajuće prihvatne centre
Komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava, Dunja Mijatović, izrazila je zabrinutost zbog situacije u kojoj se nalaze migranti i tražioci azila u Bosni i Hercegovini. Tokom posjete našoj zemlji komesarka je obišla migrantske kampove i razgovarala sa bh. zvaničnicima.
"Država mora osigurati da u cijeloj zemlji postoje odgovarajući prihvatni kapaciteti. Naročito bi morala osigurati bolju humanitarnu pomoć i pristup registraciji u Unsko-sanskom kanotonu, gdje pristiže više migranata i tražilaca azila."
Mijatović je istakla da su u kampu Vučjak uslovi života bili stravični i prije dolaska hladnog vremena.
"Ljudska bića, uključujući i nekoliko maloljetnika, zgurani su u blatu na bivšoj deponiji smeća, tik uz područja na kojima su minska polja. Nemaju tekuće vode, a sanitarni i higijenski uslovi su strašni. Mnogi su bez odgovarajuće odjeće i obuće. Držati ljude u takvim uslovima je nečovječno i neprihvatljivo."
Vlasti trebaju odmah poduzeti aktivnosti na rješavanju trenutne akutne situacije, ali bi istovremeno trebale i usvajati dugoročne mjere za rješavanje strukturalnih nedostataka u pogledu postupanja s migrantima i tražiocima azila, poručila je komesarka.
"Trenutno nefunkcionalan sistem otežava identifikaciju migranata i njihovih potreba za zaštitom, osiguravanje pristupa azilu, zaštitu žrtava trgovine i djece, naročito maloljetnika bez pratnje. Postoji potreba da registracija migranata i upućivanje na druge državne agencije budu ekspeditivniji, kao i potreba za boljom koordinacijom vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i opštinskom nivou."
Komesarka naglašava da bi se i Federacija Bosna i Hercegovine i Republika Srpska trebale angažovati na unapređenju situacije, te ravnopravnije podijeliti odgovornost za prihvat migranata i tražilaca azila. Iskazala je žaljenje što Republika Srpska i nekoliko kantona u Federaciji BiH za sada odbijaju da preuzmu odgovornist, te ih poziva da i oni urade svoj dio.
Komesarka je izrazila i ozbiljnu zabrinutost zbog konzistentnih izvještaja o vraćanju migranata koje vrše hrvatske policijske snage, a koje je primila od različitih sagovornika, navodi se u saopćenju za medije.
"Naročito uznemiravajućim smatram priče o migranitma koji bivaju premlaćeni i kojima se oduzima ono što imaju kod sebe, uključujući i obuću, te su nakon toga prisiljeni da pješice idu kroz nepristupačan teren da bi se vratili u Bosnu i Hercegovinu."
Naglašava da vraćanje ove vrste (tzv. push-back) predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i migrante onemogućava u ostvarivanju drugih pravnih garancija jasno ustanovljenih međunarodnim pravom, naročito pravo da traže i uživaju azil, zaštitu života, te zabranu mučenja i kolektivnog protjerivanja.
"Ovo pitanje sam još u oktobru 2018. postavila premijeru Hrvatske. Situacija se od tada samo pogoršala. Hrvatske vlasti moraju okončati praksu vraćanja migranata i obaviti nezavisne i djelotvorne istrage na osnovu izvještaja o kolektivnom protjerivanju migranata i zlostavljanju koje čine policijske snage."
