Tijela za ravnopravnost spolova i LGBT populacija

Gender institucionalni mehanizmi su tijela koja rade na postizanju ravnopravnosti spolova i uključivanju rodnog pitanja u sve oblasti društvenog života. U izrazito pratrijarhalno usmjerenom sistemu ova tijela kroz svoj rad mogu da urade mnogo na pitanju ravnopravnosti svih građanki i građana, i tako pomognu i u socijalnoj uključenosti, pravima i ravnopravnosti LGBTI osoba, poručuju iz Sarajevskog otvorenog centra.

 

U info sesiji je učestvovala i Samra Filipović Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, koja je izjavila kako je krajnji trenutak da se u našoj zemlji krene sa konkretnijim aktivnostima u vezi sa pravima LGBT ppopulacije.

 

"Potrebno je puno rada i sa javnim mnijenjem i s institucijama. Javno mniijenje treba da se senzibilizira i da na neki način stekne empatiju za ovu populaciju i to je ono što ja u razgovoru sa predstavnicima međunarodnih institucija ističem. Isto kao što možete vidjeti podstrek od ambasada i međunarodnih organizacija u našim printanim medijima o ženama, role modelima - e, tako treba i ove priče i probleme iz svakodnevnog života LGBT populacije jednostavno iznositi pred javno mnijenje i na taj način ih snezibilizirati."

 

Hrvatska pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić govorila je o konkretnim aktivnostima koje je ovo tijelo poduzelo u cilju zaštite LGBT populacije.

 

"Djelujemo na svim područjima, pratimo kroz pritužbe građana kakva je njihova situacija na tržištu rada. Dakle, znaju biti stigmatizirani zbog toga što se autaju ili javno kažu koje su spolne orijentacije. Imali smo jedan slučaj gdje smo čak sudski bili umiješani u to, radilo se o profesoru Fakulteta informatike u Varaždinu, koji je bio, na neki način, zaustavljen u svom znanstvenom napredovanju zbog toga što je jasno dao na znanje svoju spolnu orijentaciju. U tom sudskom postupku, gdje smo bili umješači, on je dobio presudu gdje je zaista bila utvrđena diskriminacija, međutim, zbog, najčešće i dalje, negativnog okruženja, stigmatizacije i jednostavno predrasuda prema LGBT osobama, on je napustio Hrvtasku, nije mogao izdržati taj pritisak nakon dvije godine", kaže Ljubičić.

 

"Djelovali smo i kada se radilo o homofobnim izjavama, primjerice predsjednika reprezentativnih nogometnih organizacija, koji su javno govorili da u njihovoj reprezentaciji, u njihovom sportskom timu, ne mogu igrati homoseksualci, da oni mogu biti muzičari, umjetnici, ali nogometaši sigurno ne i gdje se čak vodio jedan sudski postupak gdje smo se umiješali, i gdje smo, na neki način, našim pravnim stajalištima u revizijskom postupku uspjeli dokazati da se radi o diskriminaciji."

 

Tokom sesije postavljeno je pitanje o važnosti javnih osuda homofobnih napada i naslija nad LGBT osobama.

 

"Iznimno je važno da osobe iz umjetničkog života, sportskog života, iz politike, izađu sa jasnim stavovima s osudom takvih homofobnih izjava, zločina iz mržnje ili govora mržnje, i držim da je to najjače sredstvo osvješćavanja gdje jednostavno moramo reći Ne, to je neprimjereno", ističe pravobraniteljica Ljubičić.

 

Ipak, oni koji na kraju mogu i donijeti odluke – političari u BiH, imaju strah da će određenom izjavom koja bi se protumačila kao "otvorenija" prema LGBT zajednici, izgubitI podršku kako u političkoj stranci iz koje dolaze, tako i kod javnog mnijenja, smatra Filipović Hadžiabdić.

 

"Nažalost naše javno mnijenje, naročito političari koji bi u najmanju ruku trebali da budu politički korektni i da politički korektno iznose određene stavove po pitanjima, za njih su ljudska prava pa i prava LGBT osoba nešto fluidno i poprilično nevažno."