Diskriminatorni upitnik za popis stanovništva 2013

Građani i građanke Bosne i Hercegovine na popisu stanovništva, zakazanom za april 2013, odgovarat će na čak tri pitanja koja se dovode u vezu sa nacionalnim podjelama, piše www.radiosarajevo.ba Dva su neobavezna, ali je zato treće, ono o maternjem jeziku obavezno i ukoliko ne odgovorite na njega, platit ćete kaznu od 100 KM do deset hiljada konvertibilnih maraka. I ne samo to, za sve odgovore već su pripremljene sugestije tako da se građani i građanke na popisu, u biti, neće moći slobodno izjasniti.

Sporna pitanja jesu 23, 24. i 25, a pripremljena su na sljedeći način (LINK na upitnik):

Kako se vidi iz priloženog, problemi u ova tri pitanja su brojni, a statistički rezultati zbrojenih odgovora mogli bi vrlo lako stvoriti novi manevarski prostor za političke zloupotrebe.

Naime, odgovori na pitanja su unaprijed zadani. U pitanju 23. (još jednom je) izjednačena nacionalna i etnička pripadnost što je potpuno pogrešno sa naučne strane.

Kada je riječ o pitanju 24 - u njemu se ne prepoznaje postojanje malih vjerskih zajednica, a ateisti (ateizam nije vjeroispovijest, op.a) i nereligiozne osobe uopće nemaju mogućnost slobodnog izjašnjenja svog opredjeljenja.

Pitanje vezano uz jezik ne omogućava više odgovora, a u posebno teškoj dilemi naći će se npr. djeca iz miješanih brakova koja, npr. pričaju malo bosanski, malo hrvatski, malo srpski jezik...

Sva tri pitanja formulisana su u suprotnosti sa preporukama Konferencije evropskih statističara (CES), koje su bile glavni okvir za Popisni program Evropske unije (EU) za popis stanovništva i stanova 2011.

Neko drugi može odgovoriti u Vaše ime...

Pored navedenog, očekuje nas još nekoliko problema. Npr, u zakonu se ostavila mogućnost da neko drugi daje odgovore u Vaše ime?! Član 11. Zakona o popisu stanovništva, kaže da lične podatke o odsutnim članovima domaćinstva, starijim od 15 godina, može dati punoljetni prisutni član domaćinstva kojem su podaci najviše poznati. 

Ovdje se, recimo, treba zapitati na koji način se sve može zloupotrijebiti ova odredba, npr. u patrijarhalnim sredinama.

Treća simptomatična situacija odnosi se na odluku da popisivači dolaze iz jedinice u kojem popisuju. Znači, na vrata će vam pokucati poznanik, jedan od komšija i pitat će vas stvari za koje možda ne želite da ih ta osoba zna. Ili ste, recimo, 'samo' Hrvat u Bijeljini, Bošnjak u Livnu ili Srbin u Goraždu, pa ćete dobro pripaziti na odgovore koje dajete.

Inicijativa za slobodu izjašnjavanja!

Izrevoltirani još jednim pokušajem vlasti da perfidno proigraju nezainteresirano građanstvo, nekoliko nevladinih organizacija – Evropski istraživački centar Sarajevo, Udruženje Kali Sara, Udruga za međunarodno pravo BiH i Sarajevski otvoreni centar (SOC) - okupljeni u Inicijativu za slobodu izjašnjavanja, oštro se protive gore navedenim pitanjima.

Namjeravaju izmijeniti zakon koji je predvidio ove nebuloze, a podršku će tražiti na domaćim, ali i međunarodnim frontovima iako su već sada svjesni da im šanse ne izgledaju baš najbolje.

Tija Memišević, direktorica Evropskog istraživačkog centra iz Sarajeva, za Radiosarajevo.ba uredbe je ocijenila nedopustivim. Za nju je ovakav upitnik vršenje pritiska, pogotovo jer se radi o kategorijama koje nisu statistički važne.

„Popis će, sigurno, dati iskrivljenu sliku. Dat ćemo sve od sebe da ovo izmijenimo, ali je činjenica da za to nema potrebne političke volje. Ipak, važno je animirati javnost, ljudi moraju biti svjesni problema koji će sigurno nastati“, rekla nam je Memišević.

Izložila nam je i prijedloge bh. 'civilnog društva', koje će iznijeti predstavnicima političkih stranaka, Parlamentu BiH, ali i ljudima iz Evropske komisije, te ostatku međunarodne zajednice, za koju Memišević smatra da „nije najdetaljnije informisana“.

Uz to, Inicijativa će tražiti i veće učešće civilnog društva u samom procesu popisa – monitoring rada na terenu, nadzor obrade i skladištenja podataka – kad već nisu konsultirani tokom izrade zakona, što jeste (evropska) obaveza bh. politike.

Očekuju se tužbe protiv BiH

Inicijativa za slobodu izjašnjavanja će predložiti da i pitanje o jeziku bude neobavezno kao i pitanja 23. i 24, da sva pitanja budu otvorenog tipa, da se ponudi mogućnost više opcija, te da se koristi linija umjesto kvadratići.

„Recimo da poželite odgovoriti 'Bosanka i Hercegovka' na pitanje o etničkoj/nacionalnoj pripadnosti. Upitnik je kreiran tako da možete upisati dodatne odgovore, ali u kvadratiće: nedostaju tačno dva kvadratića da bi upisali ovaj odgovor“, upozorila je naša sagovornica.

Isto navodi i Saša Gavrić, izvršni direktor SOC-a, koji odredbe naziva vrlo diskriminirajućim, analizira i da su, moguće je, zlonamjerno konstruirane na ovaj način, a ističe i kako zbog istih očekuje tužbe protiv Bosne i Hercegovine. Gavrić je o ovim odredbama već informisao i Brisel, te se očekuje da se EU zvanično izjasni o ovome najkasnije u novembru ove godine, kada izdaje Izvještaj o napretku BiH za 2012.

A u jeku političke bitke za budžet, koalicionih jednačina u Vijeću ministara BiH, klackalica u strukturama federalne vlasti... teško je za očekivati interes ili volju političara da se mijenja Zakon o popisu, na koji se tako dugo čekalo. Jedini 'plus' u čitavoj priči mogao bi se naći u ovoj izbornoj godini, te političkoj želji da se dodvori glasačima.

No, kako je rekao Gavrić, „politički interes stvori se kad je društveni pritisak dovoljno velik“: „Dosta je više bilo onog 'ma šta ja mogu uraditi'. Sve. Sve mi možemo promijeniti.“

Tekst je preuzet sa portala www.radiosarajevo.ba