Zašto muškarci ne posjećuju doktore?

Istraživanje „Muškarci i primarna zdravstvena zaštita u FBiH“ donosi neke od osnovnih uvida u način na koji se muškarci brinu o svom zdravstvenom stanju, analizirajući navike ove populacije u dva bh. grada.
Piše: 
Redakcija
Foto: 
Redakcija
Podijeli ovaj članak: 
Istraživanje je provedeno u saradnji Asocijacije XY i Gender centra FBiH uz podršku Ministarstva zdravstva FBiH, Ministarstva zdravstva KS, Doma zdravlja KS, Doma zdravlja Livno i aktivno učešće više od 60 zdravstvenih radnika i radnica. Ciljna populacija istraživanja su muškarci koji su dolazili u ambulante porodične medicine na području Sarajeva i Livna, a u samom procesu učestvovalo je devet općinskih domova zdravlja i 35 lokaliteta, dok je istraživanje u Livnu provedeno u centralnom objektu Doma zdravlja.
 
„Kada govorimo o ravnopravnosti spolova ne možemo a da ne kažemo da veliku ulogu u toj ravnopravnosti ima i uloga muškaraca. Istina, kada govorimo o zdravlju, moram priznati, kako Gender centar, tako i svi novinari i javno mnijenje više se fokusiraju na žene, pogotovo naprimjer, na rak dojke i grlića materice, a kada govorimo o muškarcima, možda tu postoji i malo stereotipno mišljenje da se veoma malo govori o reproduktivnom zdravlju muškaraca, odnosno o tome koliko muškarci, mladići i muška djeca vode računa o svom kompletnom zdravlju“, istaknula je na press konferenciji povodom objavljivanja rezultata istraživanja Ana Vuković, direktorica Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine.
 
 
Na press konferenciji je istaknuto kako je riječ o jedinstvenom istraživanju na području Bosne i Hercegovine koje može biti od velikog značaja za buduće projekte u ovoj oblasti. 
 
„U patrijarhalnom društvu poput Bosne i Hercegovine, muškarac se idealizira kao hranitelj, stub održivosti i sigurnosti porodice. Iz tog razloga, čak i kada zdravstveno stanje zahtjeva određene intervencije, muškarac se neće jednostavno odlučiti za posjetu ljekaru jer ne može napustiti posao, smatra da se sa bolesti može izboriti sam ili se odluči da traži savjet supruge ili partnerice koja bez adekvatnog znanja neće sugerirati niti ohrabriti muškarca da potraži zdravstvenu pomoć, pregled ili tretman/njegu. Izostanak brige muškaraca o svom zdravlju u rizik dovodi i žene“, navodi se u publikaciji izdatoj povodom objavljivanja rezultata istraživanja.
 
Zdravstvena zaštita i briga o zdravlju je problem koji se tiče svakog čovjeka i veoma je pogrešan put zanemarivanje simptoma bolesti. Redovni pregledi i posjete zdravstvenim ustanovama često mogu doprinijeti efektnijem liječenju, i, u krajnjem slučaju, spasiti život. Ipak, kontinuirana briga o zdravlju često izostaje, posebno među muškom populacijom.
 
„Nekako smo svi fokusirani na žene, djecu i na ranjive grupe kada je u pitanju zdravstvena usluga i zaboravljamo muškarce i njihovu obavezu da brinu o svom zdravlju. Dakle, naš cilj je bio da povećamo nivo ravnopravnosti spolova u bh. društvu, ali s ovog zdravstvenog aspekta, i mogu vam reći da smo dobili vrlo značajne rezultate u okviru ovog istraživanja“, izjavila je Emina Osmanagić, direktorica Asocijacije XY.
 
 
„Mislim da ima dosta u čovjekovoj navici i dsiciplini. Ako imaš naviku i disciplinu od malena da ideš po doktorima i stomatolozima, onda se navikneš i cijeli život tako ići. Meni nije baš tako bilo, ja sam kampanjac. Ali mislim da i ovo naše zdravstvo je komplikovano, puno hodanja u prazno i puno nestručnih osoba“ – izjava jednog od ispitanika koji su učestvovali u istraživanju.
 
Muškarci većinom smatraju da su dobrog zdravstvenog stanja
 
Od ukupno 311 anketiranih muškaraca u Domovima zdravlja na području Kantona Sarajevo, čak 130 njih misli kako je dobrog zdravstvenog stanja, dok je samo 18 muškaraca stava da je njihovo zdravstveno stanje loše. Slična je situacija i u Livnu gdje je od 214 anketiranih muškaraca, većina od 89 muškaraca izjavila kako smatra da je dobrog zdravlja, dok samo šest muškaraca smatra da je lošeg zdravstvenog stanja.
 
Kada je riječ o najčešćim oboljenjima koja su utvrđenja tokom istraživanja, u Sarajevu se na prvom mjestu nalazi hipertenzija, slijede povišen holesterol i alergije, dok su na začelju urinarne infekcije, gojaznost i depresija. S druge strane, u Livnu je najviše ispitanika zaokružilo probleme sa sinusima kao svoj zdravstveni problem, a slijede alergije i povišen holesterol. Depresija zauzima peto mjesto na rang listi, dok su među najmanje prisutnim oboljenjima navedeni ulcus želuca, hemoroidi i gojaznost.
 
Većina muškaraca se nikada nije testirala na spolno prenosive bolesti
 
87,5 posto ispitanika u Sarajevu izjavili su kako se nikada nisu testirali na spolno prenosive infekcije, a slična je situacija i u Livnu gdje je broj onih koji se nisu testirali 91,1 posto. Jedno od postavljenih pitanja se odnosilo i na postojanje problema s erekcijom i ukupno je 5,8 posto ispitanika u Sarajevu i 2,8 posto ispitanika u Livnu potvrdilo ove probleme.
 
Kada je riječ o preventivnim pregledima prostate statistička analiza pokazala je da većina muškaraca nije obavila ovaj pregled nijednom u životu. Naime, 52,4 posto muškaraca u Sarajevu nikada nije obavila pregled prostate, i 71,5 posto njih u Livnu.
 
"Kada se poredimo sa ženama, mi muškarci mnogo manje brinemo o tome. To je možda nekako i nametnuto jer žene imaju ginekologa i njima je to nametnuto da moraju često ići. Mislim, imamo i mi urologa, ali kao da nama nije nametnuto da moramo ići, recimo jednom mjesečno. Ovaj, mislim da niko od nas nije bio kod urologa, ja nisam..." - izjava jednog od ispitanika koji su učestvovali u istraživanju
 
Muškarci se boje doktora i smatraju da su manje bolesni od žena
 
Zanimljivi su razlozi zbog kojih se muškarci odluče ne posjetiti doktora. Tako je većina njih u Sarajevu i u Livnu, kao razloge navela da muškarci nemaju vremena da čekaju, da su manje bolesni do žena i da se boje doktora. 
 
„Razlozi neodlaženja doktoru medicine su različiti, ali je indikativno da skoro trećina ispitanika u Sarajevu i jedna petina ispitanika u Livnu misle da se muškarci boje doktora. Razlozi straha od doktora, isto tako, mogu biti jedna od tema za socio-medicinska istraživanja u nastavku, što može u mnogome pomoći kod dizajniranja pristupa unutar zdravstvene zaštite kod pružanja zdravstvenih usluga muškarcima. Drugi značajan rezultat je radno vrijeme u ambulanti koje im ne odgovara kao i nedostatak vremena da čekaju. Istaknuto je i nepovjerenje prema doktorima, sa značajnije visokim procentom u Livnu“, navodi se u izvještaju.
 
Kada se suoče sa nekim zdravstvenim problemom, ispitanici su izjavili kako se prvo obrate doktoru medicine, a potom životnom partneru, objasnila je na kraju autorica istraživanja Aida Pilav.
 
„Ovo su glavne dvije poluge u koje treba ulagati, a posebno je potrebno jačati svijest da su životni partneri oni koji moraju imati više saznanja o zdravlju muškaraca i kako postupiti i savjetovati muškarce u takvim situacijama“, jedan je od zaključaka istraživanja.
Ostavite komentar