Kako prijaviti kršenje ljudskih prava specijalnom izvjestiocu UN-a

Specijalni izvjestioci Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda (UN) izvještavaju i pružaju savjetodavnu podršku na temu ljudskih prava, te u sklopu svojih aktivnosti obavljaju službene posjete državama, postupaju po individualnim slučajevima, odnosno prijavama, doprinose razvoju međunarodnih standarda u oblasti ljudskih prava, te vrše zagovaranje i promociju iz oblasti ljudskih prava koju štite.

Uglješa Vuković, saradnik za ljudska prava u Uredu rezidentne koordinatorice UN-a u Bosni i Hercegovini (BiH), za Mediacentar Sarajevo objašnjava da su specijalni izvjestioci nezavisni eksperti ili mehanizam specijalnih procedura UN-ovog Vijeća za ljudska prava prema kojem i izvještavaju, a biraju se na period od tri godine i mogu biti izabrani na period od dodatne tri godine.

O specijalnim izvjestiocima Vuković je govorio na dvodnevnom seminaru za novinare i urednike iz BiH, održanom u septembru u Vitezu, u organizaciji Vijeća za štampu i online medije BiH. U okviru događaja razgovaralo se o pravnim mehanizmima zaštite od kriminalizacije klevete koja je stupila na snagu 26. augusta 2023. godine.

Novinarima je tada između ostalog rečeno da svaki slučaj, za koga sumnjaju da krši ljudska prava, mogu prijaviti specijalnim izvjestiocima.

U okviru svog mandata, kako je kazao Vuković, specijalni izvjestioci mogu primati i individualne prijave ili informacije koje ukazuju na okolnosti pojedinačnog slučaja kršenja ljudskih prava, a te prijave mogu podnijeti fizička lica (pojedinci), grupe ili nevladine organizacije.

„Po podnijetoj prijavi i ocjeni situacije, specijalni izvjestioci mogu podnijeti komunikaciju ili pismo sa svim poznatim navodima slučaja državi ili drugom entitetu (kompaniji npr.) označenom u prijavi. U komunikaciji se može tražiti pojašnjenje ili se ukazivati na međunarodni okvir ljudskih prava, ili se čak mogu zahtijevati akcije (npr. prestanak kršenja ljudskih prava ili odgovarajuća istraga) od države ukoliko su okolnosti slučaja koji ukazuju na kršenje ljudskih prava jasne“, istakao je Vuković.

Cilj komunikacija i ovakvog postupanja specijalnih izvjestioca, kako je dodao, jeste da se ukaže na određeni pojedinačni slučaj kršenja ljudskih prava vladama, da se zahtijeva momentalni prestanak kršenja ljudskih prava, istraga ili odgovarajuća akcija, te da se izvijesti prema UN-ovom Vijeću za ljudska prava i da se javno podigne svijest o spornom slučaju.

Istakao je da specijalni izvjestioci nemaju prinudni mehanizam ili snagu da prinude državu da postupa po njihovim preporukama. Komunikacije i prijave specijalnim izvjestiocima se mogu odnositi i na sporne zakone i javne politike kojima se krše ljudska prava.

Kako podnijeti prijavu?

Prijave se podnose elektronski, a postupanje specijalnih izvjestioca nije vremenski određeno. Napravljena je posebna stranica putem koje se mogu podnijeti prijave. 

Ukoliko se prijavljuje kršenje ljudskih prava, komunikacija, kako je istaknuto na stranici za prijave, ne smije biti neutemeljena ili politički motivisana, treba da sadrži činjenični opis navodnih kršenja ljudskih prava, jezik u komunikaciji ne smije biti uvredljiv, a komunikacija treba biti dostavljena na temelju vjerodostojnih i detaljnih podataka te se ne smije temeljiti isključivo na izvještajima koje šire masovni mediji.

Navedeno je da se neće zahtijevati da je država iz koje se prijavljuje slučaj ratifikovala međunarodni ili regionalni sporazum o ljudskim pravima ili to da je osoba koja prijavljuje iscrpila domaće pravne lijekove kako bi poslala komunikaciju.

Prijave moraju sadržavati sljedeće informacije:

- datum, vrijeme i lokaciju incidenta

- žrtve, uključujući njihova imena

- vrstu kršenja

- okolnosti navodnih kršenja, hronološki napisano

- navodne počinioce prekršaja

- bilo kakve radnje koje su preduzele žrtve i/ili njihovi pravni zastupnici i mogući ishodi

- radnje relevatnih organa, ukoliko su poduzete, da se ispravi situacija i mogući ishodi toga

- bilo koje druge informacije koje mogu razjasniti kontekst u kojem je došlo do kršenja uključujući moguće obrasce i trendove.

Ukoliko podnosilac prijave dostavlja informaciju o zakonodavstvu i pravilima, potrebno je poslati potpuni tekst takvog zakonodavstva i pravila kao i analizu da nije u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava.

Na ovom linku je dostupno više detalja o komunikacijama i načinu podnošenja prijave specijalnim izvjestiocima.

Mandati specijalnih izvjestilaca

Specijalni izvjestilac koji je najrelevantniji za medijsku zajednicu i novinare jeste za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja. Trenutno tu funkciju obavlja Irena Khan, koja je imenovana u junu 2020. godine i prva je žena na toj poziciji.

Khan je, kako se navodi na stranici UN-a, međunarodno priznata zagovornica ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i socijalne pravde, bila je generalna sekretarka Amnesty Internationala od 2001. do 2009. i generalna direktorica Međunarodne organizacije za pravo za razvoj (IDLO) od 2010. do 2019. Khan je bila konsultantska urednica Daily Stara, najvećih engleskih novina u Bangladešu.

Mandat specijalnog izvjestioca je stvorilo Vijeće za ljudska prava kako bi zaštitio i promovisao slobodu mišljenja i izražavanja online i offline, u svjetlu međunarodnog prava i standarda o ljudskim pravima.

Važno je istaći da stručnjaci za posebne procedure rade dobrovoljno, oni nisu osoblje UN-a i ne primaju platu za svoj rad. Oni su nezavisni od bilo koje vlade ili organizacije i služe u svom individualnom svojstvu.

Specijalni izvjestioci mogu i poduzeti službene posjete zemlji, tzv. fact-finding mission, objašnjava Vuković. Tokom takvih posjeta oni ocjenjuju ukupni institucionalni, zakonodavni okvir i praksu iz oblasti koju pokrivaju, te obavljaju službene i povjerljive razgovore sa predstavnicima vlasti, parlamentarcima, civilnim društvom, žrtvama kršenja ljudskih prava, predstavnicima ljudsko-pravaških institucija, pravosuđa, UN-ovim agencijama i drugim međunarodnim organizacijama.

Na kraju posjete se, naglasio je Vuković, priprema izvještaj sa zaključcima i preporukama za unapređenje zemlji koja je posjećena, a isti se potom podnosi UN-ovom Vijeću za ljudska prava i biva objavljen na službenim UN stranicama.

„Izvještaj može predstavljati odličan putokaz državi koje politike ili prakse treba unaprijediti i usaglasiti sa međunarodnim obavezama i standardima u vezi sa ljudskim pravima“, naveo je on.

Izvor: Media.ba