HNŽ: Odlični učenici nemaju priliku biti bolji
Premda darovitih učenika ima u svakoj školi, rad u većini škola prilagođen je prosječnom učeniku, prema kojem su pisani udžbenici, metode i oblici rada… Darovita i talentirana su ona djeca koja su od stručne osobe identificirana kao naročito sposobna za velika postignuća. Da bi mogla realizirati svoje mogućnosti i ostvariti maksimalan doprinos za sebe i za društvo, ta djeca imaju potrebe za diferenciranim programima i obrazovnim uslugama koje znatno prelaze ono što omogućuje redovni školski program.
U razredu pretežno susrećemo darovite učenika sa izraženim intelektualnim sposobnostima, koji postižu visok stupanj uspjeha u školi. Najpopularniji su u razredu, komunikativni i socijalno adaptivni. Vokabular im je bogat, a izražavanje tečno i precizno. Takvog učenika sve zanima i želi biti angažiran u gotovo svim školskim aktivnostima. Daroviti učenici se ističu stvaralačkim mišljenjem, apstraktnim rasuđivanjem, posjeduju širok dijapazon interesa i kvalitetu rada. Oni se, po psihilogu Termanu, od ostalih izdvajaju intelektualnim sposobnostima, a naročito "općom inteligencijom, željom za znanjem, istrajnošću, težnjom za isticanjem, zdravim razumom, kao i kritičkim uočavanjem".
''Školstvo ima puno većih problema, a dok se oni ne riješe ne može se imati nastavni plan i program za nadarene odnosno darovite učenike. Ne može se praviti krov ako niste temelje stavili, a temelj je predškolski odgoj'', rečeno je za Bljesak.info iz Zavoda za školstvo HNŽ-a. Iz Pedagoškog zavoda HNŽ-a su rekli kako su ova djeca ''prepuštena sama sebi'', jer u HNŽ-u, ali i u cijeloj BiH još uvijek se ne priča o ovoj učeničkoj populaciji.
''Djeca su prepuštena sama sebi, radi se individualno i izvan nastave ili eventualno na dodatnoj nastavi u pojedinim školama'', rekli su nam iz Pedagoškog zavoda, gdje smatraju da bi se trebali pokrenuti i raditi programi za ove učenike ali dok se riješe osnovne stvari.
Zakonska regulativa u HNŽ-u donesena je 2004. godine, te nije usuglašena ni sa sadašnjim devetogodišnjim programom, rečeno je iz Zavoda za školstvo. Zavod za školstvo i Pedagoški zavod kažu da nemaju niti mogu napraviti nastavne planove i programe za nadarenu djecu jer nije postavljena ova regulativa.
''Kako ćemo znati šta je nadareno kad nemamo zakonski okvir za djecu u redovitom programu. Standarde o nadarenom djetetu mi ne određujemo sami, već preuzimamo svjetske, jer zna se koje uvjete dijete mora zadovoljavati da bi dijete bilo evidentirano kao nadareno, ali svugdje je problem novac, nemamo adekvatne škole za redovite obrazovanje, a kamoli škole za nadarenu djecu'', rečeno nam je iz Zavoda za školstvo, koje je podijelilo mišljenje Pedagoškog zavoda da se djeca moraju snalaziti sama.
Iz Udruge roditelja Naša djeca za naš portal su rekli kako djeca sama moraju brusiti svoje talente, bez sustavne pomoći. "Prema našim saznanjima nismo uočili organizirano praćenje i rad s darovitom djecom. U županiji koja nije u stanju osigurati asistenta u nastavi za djecu s poteškoćama, čudno bi bilo da se netko sustavnije uključi u pronalazak i rad s talentiranima. Roditelji i ovaj put djeci osiguravaju da kroz izvanškolske aktivnosti bruse svoje talente. I dalje čekamo novi Zakon o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju.....'', kažu nam iz ove Udruge, koji s novim Zakonom očekuju promjene na bolje u obrazovanju.
Od prošle godine, donesene su odluke da djeca koja pobjeđuju na županijskim natjecanjima iz pojedinih predmeta imaju direktan upis u srednje škole, ili iz srednjih na fakultete. I dobri rezultati na državnim sportskim natjecanjima donose određen broj bodova koji učenicima pomaže pri upisu.
''Na ovaj način nadarenoj i talentiranoj djeci dajemo do znanja da netko misli na njih. Svake godine se održavaju redovita natjecanja u osnovnim i srednjim školama, na kojima mi nagrađujemo djecu, tako im dajemo poruku da ima neke koristi od njihovog truda, dobiju potvrdu knjigu s posvetom. Pokušavamo, koliko je u našoj moći, ukazati na tu djecu. Kada je Dan zavoda, tada je promocija tih najboljih učenika. A škole i individualno nagrađaju svoje najbolje učenike. Mi uvijek istaknemo da se ova natjecanja organiziraju te djece. Bilo bi dobro da se u našim medijima piše više o ostvarenjima naših učenika te da im se i tako daje podrška'', rečeno nam je iz Zavoda.
I mladi su svjesni kako školski sustav diskriminira nadprosječne učenike, te da su prepušteni sami sebi. "Daroviti učenici, koji su nadprosječni u našem obrazovnom sustavu nisu prepoznati, te ovise o dobroj volji pojedinačnih nastavnika i profesora, koji su spremni ostati s njima u dopunskoj 'naprednoj' nastavi, ili u dodatnim vannastavnim sekcijama. Ti profesori su zaslužni za kreiranje i napredovanje talenata i znanja koji zainteresirani učenici steknu", rekao je za Ivo Čarapina predsjednik Vijeća mladih Grada Mostara.
U Mostaru je prije nekoliko godina oformljen i Centar za tehničku kulturu (CTK) koji na jednom mjestu okuplja učenike koji su nadareni za tehnologiju. ''Centar za tehničku kulturu upravo je i osnovan radni takve nadarene djece, naša misija i vizija se kreću i tom smjeru da se nadarena djeca osobito iz tehničke kulture i IT sektora i robotike u što ranijoj životnoj dobi kvalitetno obrazuju za sve nove mogućnosti. Naš cilj je djecu naučiti misliti, a ne što trebaju misliti i to je najveći problem današnjeg načina učenja kada se djeci ne dopušta kreativnost i sloboda izražavanja'', rekao nam je Vedran Vidović iz CTK-a gdje trenutno edukacije pohađa oko tristotinjak djece. Nažalost, učenici koji su pokretači našeg društva su u obrazovnom sustavu zapostavljeni.
