Dječiji brakovi nisu romska tradicija
Obrazovna struktura djece koja stupaju u takozvane “dječje brakove” je nepovoljna. Prema neformalnim podacima, tokom prošle godine centri za socijalni rad u Srbiji identifikovali su 191 dijete žrtavu dječjeg braka, a pedeset sedmoro djece mlađe je od 16 godina.
Ana Saćipović, predsjednica udruženja “Osvit”, rekla je za RTS da je situacija vrlo raznolika na terenu na teritoriji Srbije. U velikom procentu među Romima djevojka i mladić ulaze u vanbračnu zajednicu, tako da nisu svi slučajevi i evidentirani.
“Značajna je činjenica da u našem društvu postoje velike predrasude i stereotipi i da mnogi zaposleni u ustanovama i institucijama koje su adekvatne da reaguju na pojavu dječjeg braka jednostavno ne reaguju u skladu sa zakonom i zakonskom regulativom”, istakla je Saćipović.
U 47 slučajeva centri za socijalni rad dali su saglasnost po zahtjevu suda za formalno sklapanje braka.
Saćipović kaže da zbog toga Romska ženska mreža Srbije i realizuje projakat “Dječji brak nije romska tradicija”, jer žele da utiču putem javnog zagovaranja na dopunu i izmjenu Zakona o socijalnoj zaštiti, porodičnog zakona.
“U našem porodičnom zakonu, pored toga što u članu stoji da je starosna granica za stupanje u bračnu zajednicu 18 godina, postoji i stav u kome se kaže da uz mišljenje centra za socijalni rad sud može dozovoliti sklapanje brakova maloljetnicima od 16 ili 17 godina”, kaže ona.
Obrazovna struktura djece žrtava dječjeg braka je nepovoljna: 12,1 odsto ne pohađa osnovnu školu, 36,2 procenta ne pohađa srednju školu, a 17 odsto je završilo školovanje. I obrazovna struktura roditelja djece žrtava dječjeg braka je izuzetno nepovoljna. Samo devet procenata roditelja je završilo srednju školu. Majke su nižeg obrazovanja od očeva.
Prema njenim riječima, uz podršku Švajcarske razvojne agencije, Akt programa, Romska ženska mreža sprovodi projekat “Dječji brak nije romska tradicija”, koji je sastavljen od nekoliko segmenata.
“U okviru ovog projekta trideset organizacija koje čine Mrežu, realizuju radionice sa mladima od 12 do 18 godina radi prevencije dječjih brakova, podižemo nivo svijesti mladih romske zajednice o važnosti obrazovanja, štetnim posljedicama dječjih brakova. U okvoru radionica je 600 mladih iz 30 gradova i opština”, rekla je.
Također je kazala da su radili i sa roditeljima, tako da je uključeno 600 roditelja mladih Roma i Romkinja sa kojima se razgovaralo o štetnim posljedicama koje brakovi ostavljaju na psihičko i fizičko zadravlje njihove djece.
“Razgovarali smo o zakonskim regulativama koje sankcionišu ovu negativnu pojavu u društvu. Ako utičete na roditelja da to što radi nije u interesu njegovog djeteta, da je krivično djelo, stalno ponavljajući aktivnosti, ali i uz podršku medija, podići ćete svijest čitave zajednice o štetnim posedicama”, rekla je Saćipović.
Često prinudni brak predstavlja okvir u kome se dešava neki drugi oblik trgovine ljudima.
Ona je rekla da sve ovo što rade vodi ka tome da utiču na promjenu svijesti u romskoj zajednici, u društvenoj zajednici i na promjenu zakonske regulative.
Podsjeća da je Ministarstvo za rad Srbije 2019. donijelo instrukcije centrima za socijalni rad za postupanje u slučaju rizika od dječjih brakova, u članu 41 nisu djeca u riziku predviđena kao kategorija korisnika socijalne zaštite.
“Pokrenućemo inicijativu ka Ministarstvu za rad da se dopuni član 41 ovog zakona, da se izmijeni porodični zakon da se stvori paleta adekvatnih zakona kako bi se onemogućilo da se ova pojava širi u društvnoj zajednici”, zaključila je Saćipović.
Preuzeto sa www.portal-udar.net
