Bh. povorka ponosa 2021: Niko nije rođen da živi među četiri zida

“Kome smeta ljubav?”, “Mi smo ljubav što se sakriti ne može”, “Stojim uz svoje dijete”, “Radnička klasa duginih je boja”, “Otpor sa margine” bili su neki od natpisa transparenata koji su se danas mogli vidjeti na ulicama Sarajeva tokom održavanja ovogodišnje Bh. povorke ponosa.

Upravo je krilatica “Otpor sa margine” bila moto ovogodišnje povorke, uz nastojanje da se skrene pažnja na pandemijsku godinu koja je dodatno pogoršala prava i slobode LGBTIQ+ osoba, i potisnula ih na marginu.

Vidljivost marginaliziranih osoba tokom pandemije koronavirusa bila je višestruko ugrožena, a LGBTIQ+ osobe dodatno su potisnute u “četiri zida”, te bile primorane da se bore sa dodatnom marginalizacijom u teškim uvjetima pandemije.

Iz Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa su poručili da “ove godine, glasno i ponosno, sa ulica šaljemo jasnu poruku da i dalje postojimo, te našim bojama pružamo otpor stalnoj izloženosti strahu, nasilju, diskriminaciji, kršenju naših osnovnih ljudskih prava i neravnopravnom tretmanu”.

Za svoje dijete treba da si tu

Pažnju na ovo skrenuo je i član Organizacionog odbora Branko Ćulibrk, rekavši:

“Otpor s margine je otpor prema svemu onome što se dešava u našem društvu: kriminal, korupcija, nesposobnost institucija da adekvatno reaguju i procesuiraju različite slučajeve vezane za prava LGBTI zajednice, nezaposlenost, socijalni i ekonomski problemi s kojima svakodnevno živimo, i koje želimo da mijenjamo, jer želimo društvo koje će u konačnici biti mjesto gdje ćemo, zaista, svi moći živjeti slobodno, a ne da smo margina koja nema jednaka prava u društvu. Naša osnovna poruka je da širimo ljubav, da se prestanemo mrziti i dijeliti između sebe, jer to jeste trenutno najveća bol bh. društva.”

Prva povorka ponosa, koja je održana 2019. godine, nazvana je “prvim posljednjim prajdom” u regionu, a njoj je prisustvovalo mnoštvo posjetitelja/-ica iz zemalja regiona, aktivista/-kinja i podržavatelja/-ica, koji/-e su došli solidarno podržati bh. povorku. Okolnosti pandemije otežale su planove osoba iz regiona i drugih zemalja koje su željele prisustvovati ovogodišnjoj Bh. povorci ponosa, ali neki od njih ipak su uspjeli doći. Jedna od njih je i Jelena Jaćimović, ilustratorica i aktivistkinja iz Beograda koja je, po drugi put, ovim povodom došla u Sarajevo.

“Bila sam na prvoj povorci, i to je bilo najljepše iskustvo u mom životu. Primjetno je povećanje policijskih snaga, ali energija je divna. Drago mi je što su uključeni svi članovi zajednice, vidim trans zastave, i zbog toga mi je možda najviše drago, zato što se oni često izopštavaju iz zajednice”, kaže Jaćimović.

Podrška LGBTIQ osobama u zajednici ključna je za uspostavljanje njihovih prava, za povećanje njihove vidljivosti, kao i za postizanje njihove sigurnosti. Nažalost, LGBTIQ osobe nerijetko u vlastitim porodicama nemaju potrebnu podršku, trpe porodično nasilje i raznolike vrste pritisaka zbog svoje seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta, ali to nije slučaj sa Safijom Halilčević, koja je na povorku ponosa došla prvenstveno da podrži svog sina Mirzu.

“Došla sam na povorku da budem podrška svima, a posebno Mirzi. Atmosfera je predivna. Mislim da bi i drugi roditelji trebali da podrže svoju LGBTI djecu, posebno kada vide nas u prvom redu. Nema nikakvog izgovora. Za svoje dijete treba da si tu”, kaže Halilčević.

Povorka je, nakon druženja u parku, krenula je ustanovljenom rutom do Trga Bosne i Hercegovine. Uz dvije velike zastave, jednu duginih boja koja predstavlja LGBTIQ zajednicu, i drugu roze, plave i bijele boje, koja predstavlja trans zajednicu, kao i manje zastave, brojne šarene transparente, i uz mnoštvo pištaljki, građani i građanke uzvikivali/e su “Sretan prajd”.

Oni koji se nisu mogli priključiti povorci svoju su podršku iskazivali putem društvenih mreža, sa prozora okolnih zgrada-oblikujući rukama srca ili plješćući, a sa krova jedne zgrade su se, u jednom momentu, zavijorile zastave duginih boja. Povorka se, uz povremene zastoje, kretala prema svome cilju, uz vesele poklike i mnogo fotografisanja.

Za budućnost bez betonskih blokova i željeznih ograda

Sigurnost učesnika/-ca povorke, kao i troškove dodatnih mjera sigurnosti, podržali su kabinet premijera Kantona Sarajevo Edina Forte, načelnik općine Centar Sarajevo, Srđan Mandić, kao i gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić, a organizatori su poručili da to predstavlja jednu od najvažnijih pobjeda bh. aktivizma u posljednje vrijeme budući da je te troškove 2019. godine u potpunosti snosio Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa. Dodali su da to predstalja važan korak u borbi za slobodu okupljanja i slobodu LGBTIQ osoba koje trpe raznolike oblike nasilja.

Ispred Trga BiH, svim učesnicima su se, uz tumačicu znakovnog jezika, ispred Organizacionog odbora obratili Amar Ćatović i Maida Zagorac. Emotivni govori prenijeli su poruku da će LGBTIQ osobe nastaviti da se bore za svoja prava, uprkos diskriminaciji društva i institucija.

“Društvo je oduvijek mislilo da mogu voljeti, školovati se, raditi, te da mogu postojati među četiri zida. Došlo je vrijeme da kažem dosta, te da jasno i glasno govorim o problemima sa kojima se ne suočavam samo ja, nego cijela LGBTIQ zajednica. Niko nije rođen da živi u okovima zidova”, poručio je Ćatović.

“Naše ulice moraju na jednak način biti dostupne svima nama. Naše ulice moraju biti mjesto na kojem imamo slobodu da iskažemo neslaganje. Naš cilj je borba za javni prostor u kojem će se svako osjećati sigurno, bez da oko sebe ima zaštitare/-ke, betonske blokove i željezne ograde. Stoga sa ovog mjesta Bh. povorka ponosa šalje zahtjev za hitno usvajanje novog zakona o javnom okupljanju u svim kantonima i entitetima koji bi skinuo teret dodatnih mjera bezbjednosti sa organizatora/-ica javnog skupa, a povjerio punu odgovornost za sigurnost institucijama koje su za to nadležne”, dodala je Zagorac.

Protestna šetnja završena je nastupom muzičarke Esme Numanović koja je, između ostalog, izvela poznatu sevdalinku „Neka ljubi ko kog koga hoće“, a druga Bh. povorka ponosa okončana je uz mnogo osmijeha, emocija, suza, aplauza, riječi ljubavi i podrške prisutnih građana i građanki Sarajeva, drugih bh. gradova, kao i posjetitelja/ca iz inostranstva.

Zbog pandemije koronavirusa, učešće na ovogodišnjoj povorci ponosa bilo je ograničeno, a povorci su prisustvovale osobe koje su imale negativan test na COVID-19, potvrdu o preboljenoj bolesti, ili potvrdu o vakcinaciji.