U BiH je veliki broj slučajeva diskriminacije na nacionalnoj osnovi prilikom zapošljavanja. Sudovi rade sporo i u presudama ne pokazuju razumijevanje ovog problema.
Iako nedostaju podaci o slučajevima diskriminacije po osnovu godina prilikom zapošljavanja, problem postoji. Ima je u javnim institucijama i preduzećima, te u konkursima za posao, ali i u zakonima.
Pitanje o upotrebi rodno osjetljivog jezika u školama, odgovorne još uvijek zatekne nespremnima. U teoriji donekle postoji svijest, ali u praksi je još uvijek direktorica uglavnom „direktor“. Stvarnost i jezik nikako da se usaglase.
Nakon što je krajem 2016. godine zatvorena „Balkanska ruta“, znatan broj imigranata, koji još uvijek lutaju rubovima EU u pokušaju da se domognu kakve takve životne sigurnosti, prolazi i kroz Bosnu i Hecegovinu.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u Brčko distriktu usvojen je krajem februara. O radu na regulativi u ovoj oblasti i dugom usaglašavanju zakona, razgovaramo sa Lidijom Ljubojević, predsjedavajućom Komisije za ravnopravnost polova Skupštine DB.
Djeca koja ne pohađaju osnovnu školu nemaju pravo na zdravstveno osiguranje. Situacija je tim gora jer se radi o djeci iz siromašnih obitelji ili djeci žrtvama nasilja.
Vršnjačko nasilje je problem o kome se govori tek kada se desi neka tragedija. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu pokrenut je novi program prevencije i zaštite djece od vršnjačkog nasilja.
Veliki broj preživjelih ratnog seksualnog nasilja još uvijek se suočava s društvenom stigmom koju prati silovanje. To otežava pristup pravdi, istini i socijalnoj zaštiti preživjelih, ali i izvođenja pred pravdu počinitelja ratnih zločina.
Matrica za rano prepoznavanje indikatora rizika od društveno neprihvatljivog ponašanja učenika izaziva nedoumice. Roditelji se plaše da će im djeca ''dobiti šifru'', nastavnici dodatnog posla, a aktivisti ne vjeruju ni u ideju ni u primjenu.
