Preporuke za medijsko izvještavanje: Zločin iz mržnje nad LGBTIQ osobama u Banjoj Luci

Nekoliko desetina huligana u subotu navečer u Banjoj Luci su napali aktiviste/kinje organizacionog odbora Bh. povorke ponosa koji su imali neformalni sastanak u prostorijama organizacije Transparency International BiH. Mediji su izvijestili o napadu, o fizičkim povredama tri osobe, o huškačkim izjavama političara koje su prethodile napadu, o zabrani održavanja projekcije filma Pride i diskusije te večeri u prostorijama DKC Incel, ali su propustili govoriti o zločinu iz mržnje, LGBTIQ pravima i pravu na slobodu mirnog okupljanja, o psihičkim povredama koje su pretrpjeli aktivisti/kinje. Mnogi su fokus stavili i na podizanje tužbe protiv Milorada Dodika i Draška Stanivukovića, a neki su širili i dezinformacije, poput one da se u Banjoj Luci planirala ili dešavala Povorka ponosa.

U konsultaciji sa članovima/ca Bh. povorke ponosa, donosimo spisak terminologije, činjenica o zločinu iz mržnje koji se desio u Banjoj Luci, ali i preporuka za profesionalno i etičko medijsko izvještavanje o zločinima iz mržnje i o pravima LGBTIQ osoba.

Zločin iz mržnje

Zločin iz mržnje je krivično djelo motivirano netrpeljivošću prema određenim grupama u društvu. Zločini iz mržnje većinom su “motivirani predrasudama od strane počinioca/izvršioca zločina i obično počinju i završavaju: fizičkim nasiljem, oštećenjem imovine (...) uredljivim grafitima, verbalnim napadom”. Najčešće se predrasude odnose na: etničku netrpeljivost, nacionalnu netrpeljivost, religijsku pripadnost, jezik, spol i seksualnu orijentaciju i/ili rodni identitet. Mržnja kao motiv za počinjenje krivičnog djela propisana je u odredbama entitetskih krivičnih zakona i Krivičnog zakona Brčko distrikta.

Činjenice: Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa je izdao saopštenje da je napad bio zločin iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Ovo se moglo zaključiti na osnovu skandiranja i huškačke atmosfere koja je prethodila cijelom napadu. Navedeno je i da je napad bio namjenski, targetirani, svjesni i organizovan.

Preporuke za medije: Određeni broj medija je o napadu izvijestio kao o napadu na novinare i novinarke, a veći dio njih nije stavio fokus na zločin iz mržnje. GLAAD, jedna od vodećih organizacija koja zagovara odgovorno i uključivo medijsko izvještavanje o LGBTQ osobama, daje  preporuke o tome kako izvještavati o LGBTIQ osobama sa fokusom na zločine počinjene iz mržnje. Neke od preporuka su:

• Potrebno je dati kontekst, poput toga da su LGBTIQ osobe u BiH jedna od najmarginilizovanijih i najdiskriminiranijih osoba.
• Skrenuti pažnju na ovu formu krivičnog djela. Objasniti šta podrazumijevaju ova djela, kako nastaju i šta su njegove posljedice.
• Izbjegavati trivijalizaciju i relativizaciju zločina.
• Ne dopustiti strategiju okrivljavanja osoba koje su preživjele nasilje. Ovo se naprimjer koristi u izvještavanju o nasilju nad ženama.
• Navesti i normativni okvir za procesuiranje zločina iz mržnje i njegovu primjenu u BiH.
• Izvještavati kontinuirano, a ne samo kada se zločin desi te pratiti njegovo procesuiranje.

Pravo na slobodu mirnog okupljanja

Pravo na slobodu mirnog okupljanja je osnovno ljudsko pravo i temelj demokratskog društva. Kako je navedeno u izvještaju Ombudsmena za ljudska prava BiH, “okupljanja mogu služiti mnogim svrhama, uključujući i izražavanje različitih, nepopularnih ili manjinskih stavova ili mišljenja. Ova sloboda može biti jedan od važnih načina za razvoj kulture i za zaštitu i čuvanje manjinskih identiteta. Zaštita slobode mirnog okupljanja je od ključne važnosti za stvaranje tolerantnog i pluralističkog društva u kojem grupe s različitim uvjerenjima, praksama i politikama mogu zajedno živjeti”.

Pravo na slobodu mirnog okupljanja u BiH regulisano je kroz niz zakonskih i podzakonskih akata: zakonima o javnom okupljanju na nivou kantona, Brčko Distrikta i RS. Prema zakonu u RS, prijava za održavanje mirnog okupljanja se podnosi najkasnije pet dana prije početka održavanja mirnog okupljanja, a iz opravdanih razloga prijava se može podnijeti i 48 sati prije. U zakonu je navedeno da je nadležni organ dužan da spriječi ometanje ili onemogućavanje održavanja mirnog okupljanja. Nadležni organ može spriječiti održavanje skupa, između ostalog i, ako postoji stvarna opasnost da bi održavanjem mirnog okupljanja bila ugrožena bezbjednost ljudi i imovine ili bi došlo do ozbiljne opasnosti od nasilja ili do narušavanja javnog reda i mira u većem obimu.

Činjenice: Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa je prijavio događaj, prikazivanje filma i diskusiju, nadležnim organima 13. marta. Ministarstvo unutrašnjih poslova, Policijska uprava Banja Luka, neposredno prije događaja u subotu ujutro izdalo je rješenje kojim se zabranjuje održavanje najavljenog javnog skupa u Banjoj Luci. Kao razlog zabrane, u rješenju se navode “negativne reakcije stanovništva i udruženja građana koji su otvoreno negodovali planiranom druženju aktivista LGBTIQ zajednice u Banjoj Luci, pritom jasno stavljajući do znanja da će pokušati nasilno prekinuti okupljanje ukoliko do istog dođe” kao i utakmicu između FK „Borac“ i FK „Leotar“, odnosno “o mogućem organiziranju navijačkih grupa”. Samo godinu dana ranije, Bh. povorka ponosa je bila u Banjoj Luci, u okviru aktivnosti obilježavanja IDAHOBIT-a, Međunarodnog dana borbe protiv homo/bi/transfobije. Taj događaj je na isti način najavljen javnosti, te je imao visoku posjećenost i podršku organizacija i građana i građanki Banje Luke. Iz Povorke ponosa smatraju kako je prekršeno načelo prava na okupljanje te da se ovim “šalje poruka kako je zabranom održavanja događaja Bh. povorke ponosa riješeno pitanje potencijalnog nasilja, tako što se zabranilo okupljanje, a ne nasilje”.

Preporuke za medije: Određeni broj medija je propustio naglasiti da se napad desio tokom neformalnog sastanka u privatnim prostorijama, a veći broj njih nisu tematizirali pravo na mirno okupljanje i njegov značaj. Postoji više preporuka i smjernica za novinare/ke kako izvještavati o ljudskim pravima i kršenju ljudskih prava, naprimjer preporuke Evropske federacije novinara.

• Upoznajte se sa zakonskim okvirima i međunarodnim standardima.
• Izvijestite o specifičnom kršenju ljudskih prava ali osvrnite se i tematski i izvijestite o važnosti i značaju ljudskih prava, u ovom slučaju prava na mirno okupljanje.
• Izvještavajte o primjeni i kršenju ljudskih prava, te o propustima nadležnih.
• Pitajte stručnjake/inje i uzmite izjave osoba čija su prava direktno ugrožena.
• Pojasnite razliku između protesta na ulici, javnog događaja u javnim prostorima, te privatnih druženja/sastanaka.
• Provjerite činjenice.

Prava LGBTIQ osoba

Prava LGBTIQ osoba su osnovna ljudska prava poput prava da ne budu diskriminisani, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na privatnost, prava na slobodu okupljanja, slobodu izražavanja i prava na sklapanje bračne zajednice. Trideset i šest zemalja širom svijeta prepoznaje istospolne brakove ali i dalje postoje one zemlje gdje su istospolni odnosi krivično djelo ili se kažnjavaju smrću. Izvještaji UN-a upućuju na to da se lezbejke, gejevi, bi, trans i interseksualne osobe i dalje suočavaju sa široko rasprostranjenom stigmom, isključenošću i diskriminacijom, uključujući obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvenu zaštitu. Mnoge LGBTI osobe suočene su sa ciljanim fizičkim napadima i ekstremnim nasiljem. U većini zemalja, trans osobe nemaju pristup zakonskom priznavanju svog rodnog identiteta.

Kako se navodi u izvještaju Ombudsmena za ljudska prava, uprkos činjenici da je danas pravo na zaključenje istostopolnih zajednica propisano u gotovo svim državama Evropske unije, u BiH još uvijek ne postoje zakonska rješenja koje bi ovim parovima omogućila registrovanje životne ili istospolne zajednice što, kako navode, povlači uskraćivanje ostvarivanja niza prava koja bi registracijom ove zajednice nastala između partnera/ica, prvenstveno imovinska, pravo na nasljeđivanje, ostvarivanje zdravstvene zaštite, itd. Prošle godine je usvojen Akcioni plan za unapređenje prava LGBTIQ osoba. U zemlji, LGBTIQ osobe i dalje se suočavaju sa diskriminacijom i sa raznim poteškoćama u svakodnevnom životu.

U BiH su do sada održane tri Povorke ponosa, a njihov značaj je u davanju vidljivosti LGBTIQ osobama u javnom prostoru. Prva Bh. povorka ponosa se dogodila 8. septembra 2019. godine pod sloganom ''Ima izać’''. Druga Bh. povorka ponosa pod sloganom ''Nije život četiri zida'' je trebala biti održana 2020. godine, ali je zbog pandemije COVID-19 odgođena, te je te godine obilježena u formi uličnih akcija i događaja, kao i online program. Bh. povorka ponosa – Otpor sa margine – je organizovana 14. augusta 2021. godine, a treća Bh. povorka ponosa održana je 25. juna 2022.

Činjenice: Na Osmomartovskom maršu u Banjoj Luci aktivisticima je oduzeta  zastava duginih boja, nakon čega su uslijedile stotine prijetnji upućene Organizaciom odboru Bh. povorke ponosa. Političari u tom entitetu, naročito predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković su huškali i pozivali na zabranu održavanja planiranog događaja 18. marta. U subotu navečer u 18 sati, s obzirom na to da je veći dio Odbora već bio u Banjoj Luci, odlučili su da održe neformalni sastanak u prostorijama Ti BiH. Riječ je bilo o neformalnom događaju zatvorenog tipa u privatnim prostorijama, a ne o javnom skupu ili događaju. Prije napada na aktiviste/kinje, policija je došla u prostorije gdje su se aktivisti/kinje sastali, istjerala ih je iz objekta u privatnom vlasništvu i rekla da ne mogu biti tu jer nisu sigurni. Iz Bh. povorke ponosa su rekli da ih je policija planski izvela ispred objekta i ostavila nezaštićene.

Preporuke za medije: Veliki broj medijskih izvještaja fokusirao se na napad, ali ne i na kršenje prava LGBTIQ osoba, na diskriminaciju i na propust policije da ih zaštiti. Također neki su izvijestili da se napad desio na Povorku ponosa, a ne na neformalni sastanak Organizacionog odbora. Međunarodna lezbejska, gej, biseksualna, trans i interseks asocijacija Evrope daje preporuke kako izvještavati o LGBTIQ temama. Neke od preporuka su:

• Pišite o pravima LGBTIQ osoba, zakonskim okvirima i njihovim nedostacima.
• Izbjegavajte stereotipe.
• Mislite na sigurnost sagovornika/ca i kada je potrebno, zaštitite identitet.
• Pišite o seksualnoj orijentaciji osobe jedino kada to naglašava sagovornik/ca i kada je neophodno za priču.
• Pitajte stručnjake/nje i intervjuišite osobe kojima su uskraćena prava.
• Ne prenosite zapaljive i huškačke izjave političara/ki bez kritičkog uklona i više strana priče.
• Koristite pravilnu terminologiju. Preporuka medijima je da se koristi puni naziv, tj. lezbejke, gej muškarci, biseksualne, trans, interspolne i queer osobe.
• Koristite istraživanja i statistike.

Vrste nasilja

Pored fizičkog nasilja postoje i druge vrste nasilja, koje se naročito odnose na nasilje nad ženama, seksualnim i etničkim manjinama, novinarima/kama. Nasilje ima različite forme i može biti fizičko, psihološko, ekonomsko, emotivno i seksualno, seksualno uznemiravanje, maltretiranje, online nasilje poput cyberbullyinga, doxxinga, verbalne prijetnje. Godišnji izvještaj asocijacije ILGA-Europe pokazuje da je 2022. bila godina sa najviše nasilja nad LGBTIQ osobama u Evropi u posljednjih deset godina zbog planskih napada i široko rasprostranjenog govora mržnje.

Činjenice: Tokom napada na aktiviste/kinje u Banjoj Luci fizički su povrijeđene tri osobe, ali je napad bio usmjeren na 15 aktivista/kinja, koji su pretrpjeli uvrede, psihičko nasilje, maltretiranje, verbalne prijetnje, strah. Prije samog napada dobivali su prijetnje i trpjeli govor netrpeljivosti političara.

Preporuke za medije: Mediji u BiH su se najviše usmjerili na fizičke potvrde koje su tri osobe pretrpljele, uz često eksplicitne opise nasilja, ali ne i na psihičke posljedice zločina iz mržnje. Postoje više smjernica za izvještavanje o osobama koje su pretrpjele nasilje, a koje se najviše odnose na izvještavanje o nasilju nad ženama. Prema preporukama UNESCO-a, neke od njih su:

• Izvještavajte i o verbalnim i drugim vrstama napada, prijetnjama online, psihičkom zdravlju osoba i posljedicama.
• Odnosite se prema svom sagovorniku/ci s dostojanstvom.
• Ne koristite termin žrtva osim ako ga osoba sama ne koristi.
• Mislite na dostojanstvo sagovornika/ce, ne koristite fotografije i videa gdje je osoba u potresenom stanju.
• Izvještavajte i analizirajte specifičnosti prijetnji LGBTIQ osobama, poput poziva na protjerivanje iz grada/države, tjeranja u četiri zida, odnosno poziva na nevidljivost. Pitajte stručnjake/inje šta to znači za jednu individuu koja treba nastaviti živjeti u svom gradu pored tih prijetnji.

Etičko medijsko izvještavanje

Mreža etičkog novinarstva kao pet osnovnih principa nalaže tačnost, humanost, nepristranost, nezavisnost i odgovornost. Nalaže da novinari i novinarke uvijek trebaju težiti tačnosti, dati sve relevantne činjenice kojima raspolažu i osigurati da su provjerene, te svim pričama dati uravnoteženost i kontekst. Objektivnost nije uvijek moguća i možda nije uvijek poželjna (suočeni, na primjer, sa brutalnošću ili nehumanošću), ali nepristrasno izvještavanje je neophodno. Novinari/ke također trebaju biti svjesni uticaja riječi ili slika na živote drugih, te ispraviti ukoliko su napravili grešku i izviniti se.

(Tekst je preuzet sa portala Media.ba)