Nezadovoljstvo zbog tzv. metadonskog centra - u medijima samo reakcije

“Zbog problema sa ovisnicima građani sele iz ulice Omera Stupca” i “Otkako je otvoreno Savjetovalište za narkomane manje je kriminala” naslovi su novinskih članka zalijepljenih na ulaznim vratima Odsjek za supstitucijsku terapiju Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo i prvo je što oko 400 pacijenata, bivših ovisnika o heroinu, vide kada dođu na terapiju u tu ustanovu. Novinski članci nisu tu bez razloga. Upozoravaju pacijente da već 17 godina, otkako je počeo sa radom taj odsjek, tinja nezadovoljstvo lokalnog stanovništva.

Opioidna supstituciona terapija (OST) predstavlja metodu prvog izbora u liječenju heroinskih ovisnika i tom terapijom se obuhvata više od 60 posto osoba koje zatraže tretman. Terapija uključuje svakodnevnu primjenu lijeka u zaštićenom obliku pod kontrolom zdravstvenih radnika. Za potrebe terapije u upotrebi su metadon, buprenorfin i Suboxon, lijekovi koji djeluju na prirodne opijatske receptore u mozgu čime neutraliziraju žudnju za drogom. U Bosni i Hercegovni ta je metoda prvi put uvedena 1989. godine, a od 2002. godine primjenjuje se u Zavodu za liječenje bolesti ovisnosti KS kada je formiran Odsjek za programe opioidne supstitucijske terapije.

Trenutno se u Kantonu Sarajevo oko 400 bivših ovisnika liječi na Odsjeku za programe opioidne suspstitucione terapije Zavoda za liječenje ovisnosti KS. Neki od njih terapiju primaju svakodnevno dok jedan broj stabilnih pacijenata po terapiju dolazi dva do tri puta sedmično. Taj odsjek je jedini koji je izdvojen van sjedišta Zavoda i nalazi se u ulici Omera Stupca u Općini Centar dok je Zavod smješten na lokalitetu Jagomira u Sarajevu. Dnevno više od 200 pacijenata posjeti taj Odsjek, u javnosti poznatiji kao metadonski centar.

Od osnivanja Odsjeka traju i problemi sa lokalnim stanovništvom. Skoro 17 godina lokalno stanovništvo traži izmještanje tog Odsjeka sa njegove trenutne lokacije. Svakih nekoliko godina pitanje izmještanja metadonskog centra postane aktuelno u medijima i javnosti. Početkom oktobra ove godine, devet dana prije početka zvanične predizborne kampanje, iz Općine Centar, na čijoj teritoriji je smješten Odsjek za OST, na zahtjev građana traženo je izmještanje centra.

“I Općina Centar je stanovišta da jedan ovakav zavod ne može i ne smije biti smješten u urbanoj sredini, te stoga ponovo upućujemo apel predstavnicima Ministarstva zdravstva KS, u čijoj nadležnosti se nalazi navedena ustanova, da se iznađe adekvatan prostor za dislociranje zavoda”, naveo je tada načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić i kandidat na općinskim izborima za novi mandat načelnika.

I mediji su bavili tim pitanjem svaki put kada su građani zahtijevali izmještanje tzv. metadonskog centra uglavnom prenoseći izjave i zahtjeve građana. Ubrzo nakon tekstova sa stavovima građana objavljivan bi bio novi tekst, uglavnom reakcije uprave Zavoda. Najbolji primjer kako su mediji izvještavali o toj temi jesu tekstovi Dnevnog avaza, zalijepljeni na ulaznim vratima Odsjeka.

Tekst pod naslovom “Mještani traže izmještanje Savjetovališta za bolesti ovisnosti: Zbog problema sa ovisnicima građani sele iz ulice Omera Stupca” objavljen je krajem septembra 2018. godine. U tekstu su navedeni zahtjevi građana za izmještanjem Zavoda i problem sa kojima se susreću stanovnici te ulice. Između ostalog u tekstu je navedeno da “roditelji strahuju djecu pustiti vani da se igraju” a novinari dalje zaključuju “koliko je situacija ozbiljna potvrdila nam je i jedna stanarka koja je nam je kazala da su pojedine njene komšije odselile iz ove ulice upravo zbog problema koji su imali s ovisnicima koji tu dolaze”. Izjava “jedne stanarke” iskorištena je i za naslov teksta. U tekstu se dalje navodi da je kontaktirana Općina Centar te je objavljen odgovor Ministarstva zdravstva dostavljen Općini Centar. U tekstu nije navedeno da li je kontaktiran Zavod za liječenje ovisnosti KS niti da li je razgovarano sa pacijentima koji dolaze na liječenje.

Drugi tekst pod naslovom “Iz Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti protiv peticije mještana: Otkako je otvoreno savjetovalište za narkomane manje je kriminala” objavljen je tri dana kasnije i reakcija je direktorice Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti KS. U tekstu se navodi da iz Zavoda izražavaju protest prema peticiji građana ove MZ “koji ne biraju sredstva za afirmiranje stigmatizacije i diskriminacije mentalno oboljelih osoba” te se navodi “ da su građani ove MZ protestirali čak prvog dana nakon otvaranja Savjetovališta s programom metadonske terapije” te da se nikada nisu zvanično obratili Zavodu.

Iste godine mediji su izvještavali o toj temi uglavnom navodeći stavove građana iz peticije i navode iz reakcije direktorice Zavoda. Javnost nije imala priliku pročitati konkretna lična iskustva građana a ni pacijenata koji se tu liječe. Neposredno pred lokalne izbore ove godine ponovo je u medijima aktualizirano isto pitanje. Nakon što je Općina Centar objavila novi zahtjev za izmještanjem Zavoda, devet web portala sa sjedištem u Sarajevu, uključujući jednu od najvećih novinskih agencija i web portal državnog javnog servisa, prenijelo je tu vijest. Tekst saopštenja Općine Centar u kojem tadašnji načelnik i ujedno i kandidat za načelnika na lokalnim izborima (koji u međuvremenu nije osvojio novi mandat) navodi kako podržava zahtjeve građana za izmještanjem i nudi pomoć da se Zavod izmjesti, mediji su prenijeli skoro bez ikakvih korekcija i dodatnih informacija.

Direktorica Zavoda za liječenje ovisnosti KS Nermana Mehić Basara u odgovoru na naš upit navela je da nije u mogućnoti dati izjavu zbog zdravstvenih problema ali i da tema može pričekati jer je stari problem koji se svake godine aktuelizira.

“U javnosti se stvara neistinita i nepotrebna slika sukoba između MZ Crni Vrh i Zavoda što ne ide u prilog nikome a pogotovo ne našim pacijentima, građanima ovog grada, kojih sa područja Općine Centar ima oko 100”, navela je Mehić Basara.

U izvještajima o radu te ustanove svake godine se navodi problem preopterećenosti Odsjeka za supstitucijsku terapiju i traži otvaranje novih punktova u gradu gdje bi pacijenti mogli primati terapiju. Trenutno je oko 400 pacijenta sa područja čitavog Kantona koji primaju opioidno supstitucijsku terapiju u Zavodu iako je prostor metadonskog centra predviđen za oko 100 pacijenata.

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Crni vrh – Gorica, Darko Kalaš, kaže da do zajedničkog rješenja problema teško da će doći jer građani nisu za smanjenje pacijenata već potpuno izmještanje Zavoda iz ulice Omera Stupca. Kalaš dodaje da je za građane jedino prihvatljivo rješenje koje je dogovoreno u decembru prošle godine na sastanku u Ministarstvu zdravlja Kantona Sarajevo.

“A to je da je Dom zdravlja KS ponudio dvije lokacije u bivšem Domu zdravlja Kumrovec i Saraj polje gdje bi bio izmješten ovaj centar. Nije došlo do realizovanja tog zaključka, pala je vlada, došla nova vlada i od ovog nije bilo ništa. Onda je u martu došla pandemija i mi nismo insistirali na tome ali kako se ovo odužilo sa pandemijom mi smo odlučili poslati jedno pismo da podsjetimo novu vladu, premijera i novog ministra zdravstva na ovaj dogovor i tražili da se pokrene realizacija ovog zaključka. Sad ova vlada više nije sigurna, sprema se njena smjena, nema ministra zdravstva, v.d. je neki sad, […] pandemija ne jenjava, a ovaj problem tinja”, kaže Kalaš.

Problemi sa lokalnim stanovništvom nisu bez uticaja i na pacijente Zavoda. Sa nekoliko njih posjetili smo Zavod na dane kada primaju terapije. Nisu željeli da otkrijemo njihov identitet jer smatraju da su već dovoljno stigmatizovani u društvu. Kao i lokalnom stanovnišvu, i pacijentima je najveći problem lokacija Zavoda.

“Razumijem da se ti ljudi boje, dovoljno je samo da prođe evo recimo 500 nepoznatih ljudi svaki dan kroz ulicu, jer to su ljudi o kojima se priča samo sve najgore i nažalost dobar dio njih i jeste radio te stvari o kojima se priča ali ne znam da je iko od njih to radio kod centra. Svi smo mi svjesni da je to jedino mjesto na kojem se nama nudi pomoć i ako to tu zajebemo, ne samo sebe, već sve nas je doveo u problem. Ono što sam ja vidio gore je da ljudi što prije idu da dođu da bi što prije dobili terapiju a kad dobiju terapiju niko nije željan problema”, kaže jedan od pacijenata Zavoda.

Ovaj problem posebno je došao do izražaja tokom pandemije koronavirusa kada javni prevoz nije radio. Mjesto prebivališta nekih pacijenata od Zavoda je udaljeno i više od 20 kilometara, većina njih je nezaposlena i teškog socio-ekonomskog statusa.

“Živimo od sadake”, kažu jer većina njih nema posao, žive sa roditeljima ili rade na dnevnicu opet kada ih neko od rodbine ili prijatelja pozove.

“Kada sam počeo liječenje ukućani su mi bili jedina podrška dok velikom dijelu društva nisam ni rekao da idem na liječenje jer čim spomeneš liječenje i ovisnost jest jednako narkomanija, drogeraš, narkoman. Gubiš drugove i osobe koje ti mogu pružiti priliku za posao, ostaju ti jedino ljudi koji ti mogu pružiti priliku zarade al' na ilegalan način. Jako je tu teško isplivati jer te sa svih strana guraju nizbrdo a na jako malo mjesto dobiješ pozitivan impuls bilo kakav”, kaže jedan od pacijenta Zavoda sa kojim smo razgovorali.

Pacijenti koji se liječe u metadonskom centru smatraju da bi omogućavanje stabilnim pacijentima uzimanje terapije u lokalnoj ambulatni ili domu zdravlja riješilo probleme i lokalnog stanovništva ali i probleme pacijenata koji ne žive samo u centru Sarajeva već širom Kantona.

“Kako doći do toga da je neko normalan i da je resocijaliziran ako nema tih centara jer niko drugi neće da uprlja ruke da pokuša pomoći, čak šta više, bježe od tebe jer neće ljudi da budu viđeni u tvom društvu. Samim tim otvaranjem u svakoj općini u ambulanti ili domu zdravlja bi se razbilo da svi mi idemo na jedno mjesto. Ali mislim da bi to značilo puno više da se upoznaju ljudi i da se skine stigma sa ljudi koji su stvarno u problemu. Ima njih jako puno koji to gledaju kao bolest i nastoje da se izliječe”, kaže jedan od pacijenata sa kojim smo razgovarali.

Da organizacija liječenja u lokalnim ambulantama ili domovima zdravlja nije nemoguća pokazuje primjer Zavoda za liječenje ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona. Već 15 godina ovaj Zavod jedina je ustanova u BiH koja je načinila decentralizaciju u distribuciji supstitucione terapije i jedina je ustanova koja omogućava pacijentu da u svojoj općini ima medicinsku uslugu ove vrste. Pregledi pacijenata, testiranja i podjela supstitucione terapije, osim u Zenici gdje je sjedište Zavoda, obavlja se u osam ambulanti, što praktično čini devet punktova za podjelu supstitucione terapije. Metadonske ambulante rade u Zenici, Visokom, Brezi, Kaknju, Varešu, Doboj-Jugu, Tešnju i Maglaju.

Pomoćnik direktora za kvalitet i usluge Zavoda za liječenje ovisnosti ZDK Mirnes Telalović kaže da su u samom početku razvoja Zavoda prepoznali problem koji je ukazivao da ovisnici o psihoaktivnim supstancama, zbog njihovog nepovoljnog ekonomsko-socijalnog ali i zdravstvenog stanja realno neće moći svakodnevno dolaziti u jednu centralnu ambulantu zbog većeg broja općina i prostranosti Kantona.

“U saradnji sa lokalnim domovima zdravlja organizovali smo rad i prisustvo Stručnog tima Zavoda u svim općinama Kantona u kojima postoji ovisnik koji iskaže želju da se liječi i traži stručnu podršku Zavoda. Stručni tim čine ljekar specijalista, diplomirani socijalni radnik, diplomirani psiholog i medicinski tehničar. Na ovaj način svake sedmice (utorkom i četvrtkom) Stručni tim Zavoda prisutan je u svim općinama kantona u cilju pružanja podrške pacijentu u njegovom liječenju. Pored ovog tretmana 'na terenu' pružamo podršku i u provođenju izrečenih mjera obaveznog liječenja, rad sa porodicama, provođenju individualne i grupne socioterapije a obavezan je i rad sa porodicama osoba koje se liječe”, kaže Telalović.

Problema sa lokalnim stanovništvom nije bilo, kaže Telalović, objašnjavajući da jako puno rade na edukaciji i prevenciji.

“Uradili smo to na način da je menadžment Zavoda na samom početku nadležnim organima i predstavnicima lokalnih vlasti, direktorima zdravstvenih i socijalnih ustanova izložio svoj model, njegov značaj i prednosti za pacijente/ovisnike koji se žele liječiti ali i interes za samu lokalnu zajednicu. Odjeljenje za prevencije osmišljava i realizuje preventivne programe koji promovišu zdrave stilove života, važnost liječenja kod ljudi koji imaju problema sa ovisnosti. Prisutni smo u osnovnim, srednjim školama i fakultetima, vjerskim institucijama i roditeljima kroz školska vijeća roditelja. I na ovaj način lokalne zajednice su upoznate sa prednostima ovakvih programa. Zaista u proteklih 15 godina koliko radimo ovaj model nismo imali niti jedan negativan slučaj, naprotiv imali smo samo pozitivne reakcije. Saradnja je korektna, profesionalna, kako sa lokalnim policijskim organima, načelnicima općina tako i drugim relevantnim institucijama. Rekao bih da imamo svakodnevno otvorene linije za razgovore, rješavanje problema i unapređenje sistema”, kaže Telalović.

Odgovor na pitanje ako “zenički model” tako dobro funkcioniše zašto se ne primijeni i u sarajevskom Zavodu može se naći u izvještajima o radu Zavoda za liječenje ovisnosti KS.

Iz Zavoda za liječenje ovisnosti KS već godinama upozoravaju nadležne institucije da je neophodan decentralizirani model primjene opijatske supstitucione terapije. Ne samo zbog rasterećenja postojećeg objekta, već i zbog poštivanja prava pacijenata/korisnika na uslugu najbliže mjestu stanovanja, a što je u skladu s konceptom “Mentalnog zdravlja u zajednici” koji se u Bosni i Hercegovini provodi od završetka rata, 1996. godine, kao posljedica ozbiljne i zahtjevne reforme sistema zaštite mentalnog zdravlja stanovništva kroz pružanje usluga u zajednici.

Iako su Stručno Vijeće i menadžment Zavoda, mnogo puta pokretali inicijative kod nadležnih institucija za rasterećenje odsjeka za OST, u smislu otvaranja dodatnih punktova u gradu, osim deklarativne, druga podrška je izostala.

Tekst autorice Azre Omerović originalno je objavljen na portalu Media.ba.