Somun-Krupalija: Žene su u ovom vijeku preopterećene
Intervju preuzet sa www.radiosarajevo.ba
Razgovarala: Lana Ramljak, Radiosarajevo.ba
Učešće žena u radnoj snazi u Bosni i Hercegovini najniže je u Evropi. Čak je na nižem nivou od Albanije, navela je u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba Lejla Somun-Krupalija, članica Glavnog odbora Naše stranke te vijećnica u sarajevskoj Općini Centar i Gradskom vijeću Grada Sarajeva. Položaj žena u našoj zemlji, i u politici i u društvu, jako se unazadio u odnosu na predratni period.
Tada su žene imale zagarantovana mjesta u političkim tijelima, imali smo mnogo veće učešće žena u radnoj snazi nego danas, iako je za očekivati da se u ovom, modernom vremenu taj broj povećava. Što se tiče politike, situacija je jako ozbiljna, pogotovo imajući u vidu kako je u BiH na snazi, po ovom pitanju, veoma loš Izborni zakon, kaže Somun-Krupalija za naš portal.
Radiosarajevo.ba: Kakva bi ovdje trebala biti uloga političkih stranaka?
Somun-Krupalija: Način na koji se polaže pažnja za učešće žena u strankama je staromodan i marginalizira žene. Naravno da ima onih stranaka u kojima je pitanje učešća žena veoma bitno i to se može vidjeti po načinu na koji imenuju svoje predstavnice. Naša stranka se, upravo učeći iz tuđih iskustava, potrudila da napravi model koji bi bio najbolji. Oformili smo Komisiju koja će se baviti pitanjem ravnopravnosti i muškaraca i žena u stranci, te će osnaživati političko učešće žena. Komisija će izdati i naloge svim stranačkim tijelima: kako birati članove, kako pratiti stanje i kako izvještavati, a, što je važno, neće biti izdvojeni forum. Također, naši vijećnici/ce redvno postavljaju incijative i pitanja ravnopravnosti spolova, a jedno od njih je bilo i koliko je Grad Sarajevo imao počasnih građana a koliko građanki. Ubrzo nakon toga, naravno ne samo zbog toga, Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, postala je počasna građanka Sarajeva. Što pokazuje da u našoj okolini ima zaslužnih žena, ali da se o tome ne vodi računa.
Pored toga, smatramo da su skupštinske, odnosno vijećničke komisije za ravnopravnost spolova dosta trome. Iako bi trebale dati mišljenje o svim materijalima, sastanu se tek jednom u nekoliko mjeseci i to uglavnom ako je nešto vezano, npr. za trudnice i porodilje. Baš kao da se ta pitanja samo na to odnose...
Sve je u rukama vlasti
Radiosarajevo.ba: Prema špekulacijama, za novi saziv Vijeća ministara BiH, jedina predložena žena bit će Borjana Krišto. Koliko je to porazan podatak?
Somun-Krupalija: Izuzetno, a objasnit ću to ovim primjerom. Naime, prije nekoliko godina, jedna srbijanska delegacija bila je u posjeti jednoj Komisiji Savjeta Evrope, ali nisu mogli prisustvovati sjednici jer u delegaciji nisu imali nijednu ženu. Znači ovo pitanje se u svijetu tretira jako ozbiljno. U BiH je, nažalost, mali broj žena u izvršnoj vlasti na odlučujućim pozicijama, ali to je opet problem političkih stranaka. Stranke su te koje moraju preuzeti odgovornost i po pitanju učešća žena, ali i po pitanju učešća manjina - Roma, osoba sa invaliditetom i drugih. BiH ima dobar zakonski okvir, dobre institucije – Agenciju za ravnopravnost spolova i gender centre - ali je njihov posao samo da budu resursni centri i da prate stanje. Sve ostalo je u rukama vlasti.
Žene rijetko zapošljavaju druge
Radiosarajevo.ba: Žene i, uopšte, zapošljavanje u BiH...
Somun-Krupalija: Kada je u pitanju bh. privatni sektor, možemo slobodno reći da su žene sa srednjom stručnom spremom uglavnom uposlenice u samostalnim radnjama. Žene sa univerzitetskom spremom su u javnom sektoru, jer kad ulažete u svoje znanje želite siguran posao, a privatan sektor to nije, iako nudi najvišu zaradu. Naše žene jesu i poduzetnice, ali rijetko kada su biznis-žene, one koje zapošljavaju druge. Teško im je da se katapultiraju u uspješnu biznis-ženu, što je problem manjka privatnog prostora i vremena. Jednostavno nemaju podršku koja traje 24 sata, a koja će im omogućiti da se posvete privatnom poslu.
A tako je to i u svijetu. Žene jesu postigle dosta po pitanju ravnopravnosti u javnom životu, ali ta ravnopravnost se nije desila u privatnom. Žene su u ovom vijeku preopterećene. One moraju zarađivati, biti političke aktivne, volonterski ili aktivno, i na kraju se moraju vratiti kući gdje i dalje imaju iste, nepodijeljene obaveze koje ih čekaju vjekovima. Uz to, u BiH imamo još i izražen problem nasilja u porodici.
Pravo na udaranje vlastite žene
Radiosarajevo.ba: Nasilje u porodici, nažalost, u javnosti se uglavnom i dalje doživljava kao privatni problem...
Somun-Krupalija: Potpuno, iako se jako puno radi na tome, a pogotovo na osvještavanju žena. Međutim, prema podacima iz jednog projekta koji je radio sa mladim ženama iz ruralnih područja, većina tih žena je smatrala da je šamar sasvim uredu. Neke od njih su smatrale i da je šamar veliki izraz ljubavi... Nedavno su mediji pisali o navodnom nasilju u porodici jednog našeg ministra i malo sam više pratila šta se to po internet forumima komentarisalo. Bez obzira na to šta se u ministrovoj kući desilo, ili se nije desilo, reakcije javnosti su me šokirale. Čitala sam čak i komentare žena koje smatraju da ako i ministar jeste udario suprugu, da je to njegova žena i da je to njegovo pravo.
Radiosarajevo.ba: Naša stranka, istakli ste ranije, borit će se i za prava LGBTQ populacije?
Somun-Krupalija: Naravno. Radi se o pokretu koji je veoma diskriminiran u BiH, iako je dokazano da u svijetu barem deset posto populacije pripada LGBTQ zajednici. Tako da je to tema kojoj će Naša stranka posvetiti dovoljno pažnje, jer je vrijeme da se ovaj tabu i diskriminacija zaustavi i da se dozvoli svima, koji imaju drugi vid doživljavanja svoje seksualnosti, da govore otvoreno a da zbog toga ne budu diskriminisani.
