Zrinka Šimunić: Od biroa za nezaposlene do vlastitog biznisa

Pedesetpetogodišnja Zrinka Šimunić iz Sarajeva vrijedno prevodi sa francuskog jezika u radnom kutku koji je preuredila u svom stanu u centru Sarajeva. Nakon što 15 godina nije imala stalno zaposlenje, znanje francuskog jezika i višegodišnje iskustvo u prevođenju iskoristila je da pokrene obrt za prevođenje i lingvističke usluge.  

 

Kaže da joj je biznis koji je pokrenula promijenio život, da uživa otkako je od nezaposlene žene postala poduzetnica i da svaki dan uživa u svom radu. Sve to, kako kaže, utiče na njeno samopouzdanje. 

 

Zrinka je profesorica francuskog jezika i književnosti i doktorantica lingvistike. Osim prevođenja na francuski i sa francuskog jezika, kroz svoj obrt nudi i usluge prevođenja na druge jezike Evropske unije.

 

„Usluge koje nudim su prevođenje, lektura, transkreacija što je slobodnije prevođenje, dakle kad klijent od vas zahtijeva da na osnovu teksta koji je na njegovom jeziku vi na svom jeziku slobodnije pišete, usluge transkripcije“, objašnjava Zrinka.

 

Obrt „Lege artis“ Zrinka je pokrenula u proljeće 2021. godine. Za pokretanje biznisa bio joj je potreban novac, a ona je svoju šansu prepoznala u programu Zavoda za zapošljavanje Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) koji je sufinansirao samozapošljavanje žena.

 

„Bilo mi je jasno da na početku moram da imam neka sredstva, jer ako nemate nešto na početku, teško je krenuti u posao“, objašnjava Zrinka.

 

 

Od Federalnog zavoda je dobila nešto više od 6.000 konvertibilnih maraka (KM) od kojih je plaćala poreze, doprinose i finansirala dio troškova za pokretanje obrta tokom 12 mjeseci. Zahvalna je na toj prilici jer, kako kaže, bez novčane pomoći ne bi se usudila krenuti u pokretanje vlastitog biznisa.

 

„Dok nađete klijente, dok malo krene posao, ne možete odmah u startu odvajati 400 maraka za doprinose. Tako da to puno znači da krene posao“, kaže Zrinka i dodaje kako bi se bez pomoći teško usudila pokrenuti obrt od nule. 

 

Od 2018. godine Federalni zavod sufinansira zapošljavanje i samozapošljavanje žena kroz dvije mjere koje su namijenjene samo ženama. Te mjere su, kažu, uveli kako bi doprinijeli zapošljavanju žena koje na tržištu rada mnogo teže nalaze posao i koje, prema podacima od kraja juna 2022. godine, čine više od polovine nezaposlenih u FBiH.

 

„Mi smo na osnovu tih pokazatelja, kretanja na tržištu rada i statističkih podataka u Federaciji Bosne i Hercegovine kreirali mjere. Naravno, ima tu mjera koje su namijenjene svim nezaposlenim osobama kao što je periodično zapošljavanje, prilika za sve i u tim mjerama također učestvuju žene. Međutim, i pored tih mjera mi smo kreirali posebne mjere kako bi ispoštovali tu kategoriju koje je evidentno više na evidenciji nezaposlenih u FBiH“, navodi Haris Čuljević, stručni suradnik za odnose s javnošću u Federalnom zavodu za zapošljavanje.

 

 

Kroz mjeru sufinansiranja zapošljavanja žena poslodavci imaju priliku zaposliti žene koje su na evidenciji nezaposlenih osoba. Druga mjera – Poduzetništvo za žene – namijenjena je nezaposlenim ženama koje odluče pokrenuti svoje biznise. 

 

Kroz te mjere Zavod je od 2018. godine sufinansirao zapošljavanje i samozapošljavanje oko 5.600 žena sa više od 23 miliona KM. Ovim novcem plaćani su porezi, doprinosi, te je finansiran dio plata za zaposlene žene.

 

U Zavodu ističu da njihove mjere imaju pozitivan učinak, jer oko 60 posto zaposlenih nastavlja sa radom i nakon što od Zavoda prestanu dobivati novčanu podršku.

 

„Naravno, tržište rada je živa materija i ti biznisi koji se pokreću, neki propadnu, neko iz nekog razloga jednostavno mora da ugasi obrt jer više nije u stanju da radi; ili nema tržišta; ili iz nekih drugih razloga mora da ugasi obrt. Međutim, šta nas posebno raduje? Činjenica da ne trošimo ovaj javni novac uzalud već da ima efekata od ovoga što mi radimo“, objašnjava Čuljević.

 

 

Podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje pokazuju da žene čine 59 posto nezaposlenih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine. Uprkos lošijem položaju na tržištu rada, u FBiH ne postoje podaci o broju žena vlasnica i suvlasnica poslovnih subjekata.

 

Nedostatak novca jedan je od glavnih razloga zbog kojeg se žene teško odlučuju pokrenuti vlastiti biznis, ali nije jedini. U Privrednoj komori FBiH navode kako su predrasude i manjak podrške ženama česta prepreka za pokretanje biznisa.

 

Anela Karahasan, koordinatorica programa za ekonomsko osnaživanje žena pri Privrednoj komori FBiH, kaže da su predrasude, strah od neuspjeha, sramežljivost, osude, nerazumijevanje i izostanak podrške za ideju često eliminatorni kada prilikom odlučivanja o otvaranju vlastitig biznisa. 

 

Kako bi ohrabrila i motivisala žene za bavljenje biznisom, Privredna komora je kreirala platformu za umrežavanje poduzetnica i žena u biznisu. Platforma ženama pruža mogućnost da predstave svoje biznise, da se povežu, komuniciraju, te razmjenjuju informacije i savjete. 

 

I u Federalnom zavodu prepoznaju da je budućim poduzetnicama i poduzetnicima potrebno više znanja o pokretanju biznisa, ali i ohrabrenja.

 

„Mi smo odlučili da na tom polju više poradimo u narednom periodu, da prije svega ohrabrimo potencijalne korisnice i korisnike da krenu u tom pravcu i da s kantonalnim zavodima za zapošljavanje organizujemo neki vid obuka za buduće poduzetnice i poduzetnike. Da prođu kroz određenu obuku o tome šta oni sve moraju uraditi, koje korake moraju poduzeti da bi registrovali vlastiti biznis i na kraju krajeva kako da opstanu na tržištu kada krene njihovo poslovanje“, kaže Čuljević.

 

Jednu od takvih obuka pohađala je i Zrinka Šimunić. Ona kaže da je prije pokretanja obrta učila kako ispitati tržište i provjeriti da li je njena biznis ideja održiva.

 

Novčanu pomoć Federalnog zavoda Zrinka je iskoristila da razvije svoj posao i pronađe stalne klijente, a njena ideja se pokazala održivom. Zrinka danas radi samostalno, bez pomoći Zavoda, a poslove pronalazi uglavnom van granica Bosne i Hercegovine.