Popis stanovništva u BiH 2013. godine: šansa za Ostale

44 posto Bošnjaka. 31 posto Srba. 17 posto Hrvata. Ova mantra postala je izgovor za političke podjele, alibi za mržnju i motiv za sukobe.
Piše: 
Lidija Pisker
Datum: 
28/06/2012
Podijeli ovaj članak: 
Vezane teme: 

Kad su na popisu stanovništva u martu 1991. godine odgovarali na pitanje o nacionalnoj pripadnosti, građani i građanke BiH nisu mogli ni slutiti koliko će taj statistički podatak upravljati njihovim životima u sljedećih dvadesetak godina. Svjesno zanemarujući preostalih osam posto stanovništva, postdejtonska BiH na prva tri mjesta pobjedničkog podijuma postavila je konstitutivnu trojku. Prva tri mjesta prerasla su u jedina tri mjesta u političkom i javnom prostoru, time isključivši sve Ostale koji ne pripadaju dominirajućim interesnim grupama.

Već skoro dvije decenije tzv. nacionalne kvote zasnovane na ovim diskriminirajućim osnovama konstitutivnim narodima ustupaju ekskluzivna ljudska prava. Već skoro dvije decenije se pripadnicima i pripadnicama nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenim građanima i građankama BiH sistemski i sistematično osporava pravo na političko zastupanje, uskraćuje vidljivost u javnosti i onemogućava jednak tretman pri zapošljavanju. Da li je predstojeći popis stanovništva sljedeće godine šansa za promjenu ovakvog stanja?

Iako će se podaci iz 1991. godine koristiti u kreiranju javnih politika još neko vrijeme, opredijeljenost države da se novim popisom i preostale manjine i neopredijeljeni zguraju u tri tora je čvrsta i neupitna. Sugestivno pitanje o nacionalnoj pripadnosti koje nas očekuje na predstojećem etno-statističkom pobrojavanju implicira da smo svi ili Bošnjak, ili Srbin ili Hrvat ili - statistička greška pod nazivom Ostalo. Pitanje o nacionalnoj/etničkoj pripadnosti (kao da je nacionalna i etnička pripadnost uvijek jedna ista kategorija) formulirano je tako da pravo na slobodno izjašnjavanje svodi u uske okvire trenutnog diskriminirajućeg poretka – neće vam biti dozvoljeno izabrati više od jednog  odgovora niti će u popisnom upitniku biti dovoljno kućica da kažete ko ste i šta ste.

Pročitate li ga ispravno, shvatit ćete da ovo pitanje zapravo postaje sredstvo za nove izgovore, alibije i motive. Koliko posto Bošnjaka. Koliko posto Srba. Koliko posto Hrvata.

I dok Evropska unija zatvara oči pred kršenjem svojih popisnih preporuka i aplaudira bh. političarima na usvajanju prijeko potrebnog Zakona o popisu, civilno društvo objavljuje oštre reakcije tražeći poštovanje ljudskih prava i sloboda koje EU promiče samo formalno i samo kad mora. Popis stanovništva 2013. godine, mada mu to nije namjera, morat će prikazati i broj Ostalih građana i građanki BiH drugog reda. Uz procente koji će govoriti o broju Bošnjaka, Srba i Hrvata koji će sljedećih godina ukrašavati huškačke članke, političke pamflete i stranačke programe, statistika će biti obavezna izlistati i broj nekonstitutivnih stanovnika i stanovnica BiH, a država - vratiti oduzeta prava.

Koliko posto Bošnjaka. Koliko posto Srba. Koliko posto Hrvata.

Kad se na popisu stanovništva sljedećeg aprila građani i građanke BiH budu izjašnjavali o svojoj nacionalnoj pripadnosti, trebali bi znati da je to referendumsko pitanje - šansa. Šansa za suštinske izmjene vladajuće mantre.

Ostavite komentar