Zaštiti prava imigranata koji dolaze u EU
Imajući u vidu situaciju na Bliskom istoku i jednu od najvećih humanitarnih kriza nakon Drugog svjetskog rata, hiljade imigranata se nastoji domoći Evrope i zatražiti azil jer su njihova osnovna prava ugrožena.
Blanca Tapia, glasnogovornica FRA, ističe da se još uvijek čekaju konačni rezultati o migracionim trendovima za 2014. godinu, ali podaci iz proteklih godina pokazuju da dolazi do rasta broja imigranata. Veliki broj osoba traži azil u Evropi, ali je problem ograničenim legalnim mogućnostima da se azil dobije.
''Većina onih koji uspije doći do EU molbu za azil predaje u Njemačkoj, Švedskoj, Italiji, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Što se pak tiče porijekla azilanata, većinom se radi o osobama iz Sirije, Eritreje i Afganistana'', navodi Tapia.
Broj azilanata u EU. Izvor: EUROSTAT
Što se pak tiče građana iz zemalja Zapadnog Balkana, šanse da dobiju azil u zemljama EU su ravne nuli. Azil se izdaje prvenstveno osobama kojima bi povratkom u matičnu zemlju bio ugrožen život ili sloboda. U tu kategoriju - na žalost - ne spada i siromaštvo, koje je osnovni razlog zbog kojeg većina osoba iz regiona odlazi u EU.
Kako omogućiti legalne migracije?
Evropska komisija je na vrh agende stavila pitanje imigracije kojom bi se rješavao nedostatak kvalitetne radne snage na tržištu rada. ''Traže se metode povećanja legalnog useljenja jer Evropi su potrebni stručni ljudi'', navodi Tapia. ''Ono u čemu FRA pomaže jeste sakupljanje informacija o politikama koje se bave migrantima te pronalaženjem načina kako da se osigura jednak tretman svih osoba bez obzira na njihovo porijeklo ili jezik kojim govore.''
Najgora kršenja osnovnih ljudskih prava se dešavaju van granica EU, odnosno na Mediteranu,gdje se ugrožava ljudsko pravo na život migranata. Skoro 65% svih smrtnih slučajeva, odnosno 3,279 osoba, na granici EU se dešava zbog potopljenih brodova koji prevoze ilegalne imigrante. Porast ilegalnih imigranata je trend koji se nastavlja, i u posljednjim mjesecima 2014. godine zabilježen je problem prelaska građana Kosova na teritoriju EU na srpsko-mađarskoj granici. Bugarska također pravi ogradu dugu 30 kilometara na granici sa Turskom i ovo samo predstavlja trend nastavka takvih poduhvata.
Problemi za imigrante se javljaju i u sivoj ekonomiji u zemljama EU, gdje značajan broj radnika nije prijavljen i plaćen je ispod minimalne plate. ''Ali oni se boje da prijave ove probleme jer nemaju boravišnu dozvolu'', navodi Tapia. Također, kršenje prava radnika nije definirano kao kršenje ljudskih prava i ovo je jedan od nedostataka pravnog okvira u mnogim zemljama članicama EU.
Novinske naslovnice je proteklih mjeseci dana zauzeo pokret PEGIDA koji je protestima širom Njemačke odaslao poruke koje mnogi smatraju diskriminatorskim i ekstremnim. Slične stavove već duže vrijeme propagira i stranka Nacionalni front u Francuskoj koju vodi Marine Le Pen. Iz FRA su kazali da pojava ovih i sličnih pokreta potcrtava važnost stvaranja inkluzivnih društava, slobodnih od diskriminacije i netolerancije. Čelnici EU zemalja su već prošle godine iskazali privrženost Unije osnovnim principima pluralizma i različitosti. U svojoj Božićnoj poruci njemački predsjednik Joachim Gauck je izjavio da Nijemci ne treba da se boje izbjeglica i svijeta koji ih okružuje već da vjeruju “našim vrijednostima, snazi i demokratskim institucijama”.
Tapia kaže da još uvijek nemaju statističke podatke o tome da li je ksenofobija u Evropi porasla usljed povećanog priliva imigranata. Međutim, FRA će u narednom periodu provesti istraživanje kojim će utvrditi da li se pripadnici etničkih manjina u EU osjećaju diskriminiranim i u kojoj mjeri.
Kako najbrže do Evrope?
Jedan od problema s kojim se suočavaju osobe koje u Evropi mogu zatražiti azil usljed ratne situacije u svojim zemljama, je da ne mogu fizički doći do granica EU. Tapia smatra da postoji nekoliko načina kako da se prevaziđe ovaj problem, na koje ukazuju analize koje je FRA radio.
Prvi način jeste da se uz pomoć UNHCR-a ugroženi stanovnici presele u susjedne sigurnije zemlje (eng. resettlement). U tim zemljama postoje ambasade evropskih zemalja od kojih neke izdaju vize, i nakon dolaska u tu zemlju imigranti mogu zatražiti azil. Jedna od zemalja koja koristi ovu praksu je Francuska koja je do sada izdala 1,400 azila sirijskim izbjeglicama.
''Druga metoda je da se na granicama EU otvore posebni centri za razmatranje zahtjeva za azil, čime bi se ubrzala cjelokupna procedura i imigranti ne bi morali ilegalno ulaziti u EU i riskirati svoj život'', zaključuje Tapia.
Evropska komisija je nedavno učinila niz koraka s ciljem implementacije Evropske agende o migracijama. Jedan od prvih koraka jeste i orijentacijska debata održana početkom marta na kojoj su definirane četiri oblasti na koje će se institucije EU fokusirati.
Prva oblast je puna implementacija Zajedničkog evropskog sistema azila i uklanjanje razlika među zakonima različitih zemalja. Druga oblast jeste definiranje novog pravnog okvira za legalnu migraciju kojom će se nastojati privući prijeko potrebni stručnjaci za tržište rada. Treće područje na koje će se EU fokusirati je borba protiv ilegalne migracije i trgovine ljudima i četvrto područje fokusiranja jeste osiguravanje vanjskih granica Evropske unije.
Pri reformi svih ovih ključnih pitanja bitna stvar će svakako biti i osiguranje fundamentalnih prava imigranata i u tom domenu će im savjeti Evropske agencije za fundamentalna prava biti prijeko potrebni.
