Roditi se sa diskriminacijom
U Republici Srpskoj i Brčko distriktu porodilje dobijaju punu platu tokom 12 mjeseci porodiljskog odsustva, dok je u Federaciji BiH situacija mnogo nepovoljnija. Ali diskriminacija tu ne prestaje.
Momir Popić, direktor Javnog fonda za dječju zaštitu RS, pojasnio je da poslodavac u RS-u porodilji isplaćuje platu za prvi mjesec odsustva, dok na teret Fonda ide ostalih 11 plata. "Naknade plata za porodilje se isplaćuju u visini od tri prosječne plate koje je porodilja ostvarila prije početka njenog porodiljskog odsustva", rekao je Popić i naglasio da je to mjesto brojnih zloupotreba zbog povećavanja plata od strane poslodavaca.
Popić je još istakao da se iznos naknade za porodiljsko odsustvo u RS kreće izmedu 300 i 4.000 KM, te da bi i tu oblast trebalo urediti. Postavlja se pitanje kako je moguće da je pored diskriminatornog određivanja naknade u različitim dijelovima države, ozakonjena i znatna vrsta klasne diskriminacije djece od rođenja.
U pojedinim kantonima Federacije BiH te naknade uopšte ne postoje, a u drugima se kreću od 50-90% prosječne plate kantona ili plate radnice, odnosno porodilje. Prema podacima iz 2009. (prikazanim u Tabeli 1. ispod teksta), najviše naknade za zaposlene majke su u Republici Srpskoj, najniže u Srednjobosanskom kantonu, dok u Hercegovačko-neretvanskom kantonu uopšte ne postoje propisi. Takođe je zabrinjavajući tretman nezaposlenih žena u različitim kantonima za koje su naknade ili znatno manje ili uopšte ne postoje, podaci koji se dovode u vezu sa fenomenom opadanjem nataliteta u istima.
"U JU Dječjem vrtiću "Radost" u Prijedoru, zaposlenice primaju porodiljsku naknadu u 100% iznosu tokom trajanja porodiljskog odsustva, rekla je Dušanka Božić, direktorica ove ustanove. Ona je i dodala da se plate normalno obračunavaju, a da se isplaćuju iz budžetom planiranih sredstava Opštine Prijedor. ''Fond za dječiju zaštitu Republike Srpske onda Opštini refundira naknade koje ponekad kasne, ali uvijek budu isplaćene'', dodala je Božićeva.
Nataša Rodić, vaspitačica je izjavila: "Ja sam sa prvim i drugim djetetom imala godinu dana 100% plaćeno porodiljsko odsustvo, osim što se ne dobija naknada za topli obrok, dok sam sa trećim djetetom imala pravo na godinu i po dana takođe plaćenog odsustva. Nakon sva tri porođaja sam od sindikata vrtića, u kojem sam stalno zaposlena, dobila po 100 KM. Nekoliko mjeseci nakon trećeg poroda od Fonda sam dobila novčanu naknadu u iznosu od 500 KM."
Uslijed nedavnih događanja, zapitali smo se šta se dešava sa majkama porodiljama čija djeca nisu imala pravo na JMBG. Da li one mogu i kako da ostvare svoja prava? Došli smo do informacije da majke djece koja nemaju JMBG ne mogu da ostvare pravo na porodiljske naknade u Federaciji BiH. Trenutno se ponovno izdaju matični brojevi zahvaljujući privremenoj odluci Vijeća ministara, a u roku od šest mjeseci bi trebao da se donese novi zakon kojim će se ova oblast regulisati.
Privatni poslodavac iz Prijedora, koji je želio ostati anoniman, je izjavio: "Ja sam imao radnicu koja je imala dvije trudnoće za redom i oba porodiljska odsustva sam joj ispatio uredno, kao da je u radnom odnosu. Naknadno mi je refundirano od strane Fonda, ali je to kasnilo oko dvije godine. Sa sigurnošću tvrdim da sam jedan od rijetkih koji su tako postupili. Moja supruga, koja je prije prve trudnoće radila kod privatnika, je automatski dobila otkaz kada je saopštila da je trudna.''
Branka S. iz Prijedora, radnica u butiku kaže: "Ja sam imala sreće pa je gazda kod kojeg sam zaposlena ispao skroz korektan i sasvim normalno mi je isplaćivao plate kada sam bila na dva porodiljska bolovanja." Naglasila je da je to, ipak, rijetkost. "Sve prijateljice i poznanice koje su radile kod privatnika su automatski dobile otkaz po saopštenju da su trudne. Znam i slučaj da je jedna radnica u prodavnici radila skroz do poroda, onda cijelo odsustvo nije dobijala nikakvu naknadu pa se nakon godinu dana vratila na svoje radno mjesto. Njen dječak sada ima oko 2,5 godine, a ona još nije dobila ni marke. Njen gazda se pravda da čeka da mu Fond isplati troškove," upozorila je Branka.
Problem izdavanja JMBG-a, koji je u Federaciji BiH privremeno riješen, je potencijalno dodatno opterećenje za sve buduće roditelje i ostvarivanje njihovih, zakonom zagarantovanih prava. U svakom slučaju, država koja pokazuje ovoliki stepen neodgovornosti prema pitanju nataliteta - ne može ni imati budućnost.
Pročitajte više: Ko želi da bude majka?
Napomena: Tekst je nastao u sklopu treninga o data novinarstvu i info-aktivizmu koji je od 17. – 20. juna 2013. godine organizirala Misija OSCE-a u BiH u saradnji s Mediacentrom iz Sarajeva. Na treningu je učestvovalo 12 aktivistkinja i aktivista iz različitih gradova BiH čije se organizacije bave pitanjima ravnopravnosti spolova. Infografike su rađene kako bi se analize podataka prikazale na pojednostavljen i zanimljiv način, kao nadopuna novinskom tekstu. Organizacije iz kojih dolaze članovi pobjedničkog tima za nagradu su osvojile web dizajn, hosting i domenu, dok se priče objavljuju na našem portalu kao i na www.zenskaposla.ba
Autori/ce: Milada Dedić (Udruženje zena “Nada”, Prijedor), Tatjana Ristić (UG „Gender“, Brčko), Emil Ahmagić, aktivista, Sarajevo/London.