Dan bijelih traka - 31.05.2013.

Dragi prijatelji,

 

 

Pozivamo vas da nam se pridružite u borbi za prava civilnih žrtava na sjećanje, komemoracije i memorijale tamo gdje im se to zabranjuje na osnovu etničke pripadnosti. 

 

 

31. maja podržite kampanju “Dan bijelih traka” kojom pokušavamo skrenuti pažnju na ustrajno negiranje zločina počinjenih u Prijedoru od strane lokalne vlasti, predvođene gradonačelnikom Markom Pavićem. Kampanjom želimo ukazati na policijske zabrane komemorativnih skupova žrtvama i odbijanje gradskih vlasti da dozvole izgradnju memorijala civilnim žrtvama u Prijedoru i na lokaciji logora smrti u Omarskoj.

 

 

Prošle godine, na zahtjev gradonačelnika policija je u Prijedoru 23.maja zabranila obiljezavanje stradanja 266 žena i djevojčica, na dvadesetu godišnjicu od kako su ubijene ili nestale. Potom je zabranila i okupljanje u povodu Dana ljudskih prava 10.decembra. Kompanija Mittal je u više navrata, također na zahtjev lokalnih vlasti, onemogućila bivšim zatočenicima ali i stranim studentima i profesorima, da posjete bivši logor Omarska. Skupština opštine Prijedor je u junu 2012.godine izglasala sramne i prijeteće zaključke u kojima dovode u pitanje djelovanje ali i bezbjednost aktivista u osam udruženja okupljenih u Odbor za obilježavanje 20.godišnjice stradanja nedužnih ljudi opštine Prijedor. Skupština je, između ostalog, od policije zatražila zabranu komemoracija i krivično gonjenje aktivista udruženja koja okupljaju žrtve.

 

 

2012. godine smo pokrenuli globalnu kampanju “Stop Genocide Denial” kojom smo željeli skrenuti pažnju na kršenja osnovnih prava žrtava u Prijedoru. Pridružilo nam se na hiljade ljudi širom svijeta noseći bijele trake 31. maja, i time simbolizirajući solidarnost sa porodicama žrtava u Prijedoru i svuda gdje se njihova prava krše.

 

 

Simbolika bijelih traka dolazi iz trideset i prvog maja 1992.godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesprskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94% bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor.

 

 

Ovo je bio prvi put od 1939. i nacističkog proglasa po kojem su poljski Jevreji morali nositi žute trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.

Položaj civilnih žrtava u Prijedoru se od prošle godine nije promijenio nabolje i mi nastavljamo sa borbom za prava i jednakost svih ljudi. Nažalost, Prijedor nije jedini primjer, postoje brojne druge sredine gdje se prema civilnim žrtvama vrši diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti. Ova kampanja će poslužiti da se imenuju i druga mjesta gdje se žrtvama krše prava od strane vlasti.

 

 

Cilj ovogodišnje kampanje je da pokažemo gradskim vlastima u Prijedoru i drugim sličnim sredinama, da njihove zabrane ne mogu spriječiti dobre ljude u državama bivše Jugoslavije i širom svijeta da se sjećaju žrtava zločina i svjedoče o njihovom stradanju.

 

 

Ove godine posebno želimo ukazati na stradanje nedužne djece i maloljetnih osoba u ratu, bez obzira na njihovu nacionalnost. Želimo da pokazemo da suosjećanje može da slomi etničke barijere, i da, barem kad su djeca u pitanju, možemo da se sjećamo i suosjećamo sa žrtvama koje ne pripadaju “našoj strani”.