Naše medicinske sestre, naša budućnost

Internacionalni dan medicinskih sestara obilježava se 12. maja širom svijeta, u čast medicinskim sestrama i njihovom doprinosu društvu. Medicinske sestre u sklopu svoje profesije trebaju imati vještine i stručno znanje, kao i sposobnost da se nose s emocijama pacijenata, hitnim stanjima, i etičkim dilemama.

Datum Internacionalnog dana medicinskih sestara je odabran na osnovu datuma rođenja Engleskinje Florence Nightingale (12. maj 1820. godine). Nightingale je bila glavna medicinska sestra u toku Krimskog rata 1850-ih, a nakon rata 1860. je pomogla formiranju zdravstvenih institucija u Londonu i uspostavljanju pravila održavanja bolničkih prostorija.

Njena priča s Krimskim ratom počinje 1854. godine kada od državnog sekretara za ratna pitanja Sidney Herberta dobija poziv da organizuje grupu medicinskih sestara koje će se brinuti o bolesnim i ranjenim vojnicima u Krimu. Nightingale je udružila trideset i četiri medicinske sestre u Londonu i za nekoliko dana krenula sa njima prema vojnicima u Krimu. U bolnici britanske baze u Konstantinopolu, dočekali su ih prljavi kreveti u kojima su ležali pacijenti, i zbog nesanitarnih prostorija, veliki broj vojnika je umirao od infekcijskih bolesti kao što su tifus i kolera. Nightingale je očistila bolnicu i brinula se o stanju pacijenata i u dnevnim i noćnim smjenama, te na taj način umanjila broj mrtvih za dvije trećine.

Na osnovu svojih zapažanja o Krimu, napisala je izvještaj “Bilješke o pitanjima koji utiču na zdravlje, efikasnost i bolničku administraciju britanske vojske”, u kojem je podijelila  svoje iskustvo na 830 stranica i predložila reforme za druge vojne bolnice koje rade u lošim uslovima. Ovo je djelovalo na rekonstrukciju odjela britanske vlade za administraciju britanske vojske između 1857. i 1964, kao i osnivanje Kraljevske komisije za zdravlje vojnika 1857. godine. Nightingale je dobila broš s ugraviranim natpisom “Blagoslov i zahvalnost Krim” od Kraljice Viktorije, kao i novčanu nagradu s kojom je 1860. godine pomogla da se formira  Bolnica Sveti Thomas, a u sklopu bolnice osnovala je i Nightingale školu za medicinske sestre.

Naše medicinske sestre. Naša budućnost.

Izvještaj ReportLinkera “Globalno tržište zdravstva 2023-2027”, predviđa širenje globalnog zdravstvenog tržišta prosječnom godišnjom stopom rasta oko pet posto između 2023. i 2027.  

Ovaj rast je uvjetovan s više faktora uključujući povećan broj viših starosnih skupina, oboljelih od hroničnih bolesti, tehnološkog napretka u zdravstvu, kao i rasta troškova u zdravstvu. Na osnovu istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2020. godine, broj medicinskih sestara i tehničara na globalnom nivou iznosi 27 miliona, što je gotovo pa 50 posto cjelokupne radne snage globalnog zdravstvenog sistema.

Ovogodišnja tema Internacionalnog dana medicinskih sestara 2024. je “Naše medicinske sestre. Naša budućnost.” Temu je odabralo Međunarodno vijeće medicinskih sestara (ICN), organizacija koja se sastoji od 130 nacionalnih udruženja medicinskih sestara širom svijeta. Predsjednica ICN-a, dr. Pamela Cipriano, objasnila je odluku: 

“Iako su srž koja nosi zdravstveni sistem, medicinske sestre se često suočavaju sa finansijskim ograničenjima kao i podcijenjenošću u društvu. Zajedno s politikama akcije ICN-ovog Charter for Change, a fokusirajući se na glavnu temu “Naše medicinske sestre. Naša budućnost.”, ICN je odabrao fokus na ekonomskoj moći njege, s ciljem da se preoblikuje percepcija i demonstrira kako strateška investicija može donijeti veliku ekonomsku i društvenu korist. (…) Oslanjajući se na lekcije naučene iz pandemije COVID-19 i prepoznavajući sve veću prijetnju zdravlju stanovništva širom svijeta zbog sukoba, klimatske krize i finansijske nestabilnosti, vjerujemo da je pravo vrijeme da pokrenemo promjenu perspektive i politike.”

O struci medicinskih sestara u BiH

U Bosni i Hercegovini (BiH), prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u sklopu anuelne publikacije “Zdravstveno statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine”, u 2023. godine, ukupan broj zaposlenih medicinskih sestara-tehničara je 12.619. Od ukupnog broja zdravstvenih radnika sa visokom stručnom spremom (VSS), najviše je medicinskih sestara i tehničara - njih 687 (45,5%). Nakon njih, medicinske sestre i tehničari više stručne spreme (VŠS) - njih 743 (62,4%). Prema profilu srednje stručne spreme (SSS) najvišu procentualnu zastupljenost imaju medicinske sestre-tehničari općeg smjera i to 69,1%.

U okviru Projekta jačanja sestrinstva u Bosni i Hercegovini provedeno je istraživanje „Kako medicinske sestre-tehničari u Bosni i Hercegovini vide svoju profesiju?”, s ciljem informisanja o tome šta medicinske sestre-tehničari misle o statusu svoje profesije u Bosni i Hercegovini. Procjena prikazuje da su mnoge medicinske sestre u iskušenju da napuste Bosnu i Hercegovinu, a jedan od glavnih razloga je nepriznavanje sestrinske profesije u zdravstvenom sektoru. U istraživanju su kao ispitanici učestvovali medicinske sestre-tehničari na rukovodećim i nastavničkim pozicijama. Naveli su da za njih postoji mala mogućnost da učestvuju u procesu donošenja odluka, a kao prijedloge za poboljšanje navode jačanje kompetencije medicinskih sestara-tehničara, uključiti ih u procese donošenja odluka, kao i promovisanje sestrinske profesije u društvu.

Medicinske sestre u medijima

U objavljenom radu naziva “Identitet medicinske sestre: stvarnost i medijski prikaz” iz 2021. godine, autorice Rebecca Garcia i autora Irtiza Qureshi, rezultati istraživanja obavljenog u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazuju neadekvatno razumijevanje javnosti o zdravstvenim uslugama, ulozi i odgovornosti zdravstvenih radnika, kao i smanjenu zdravstvene pismenosti u općoj populaciji. Radi se o ukorijenjenim, zastarjelim patrijarhalnim i rodnim idejama o muškom liječniku kao nadređenom zdravstvenom radniku i ženskoj medicinskoj sestri kao podređenoj zdravstvenoj radnici. Kako navodi istraživanje “Trenutna društvena percepcija i vrijednost koja se pridaje kompetencijama medicinskih sestara: Integrativni pregled”, grupe autora objavljeno 2022. godine u International Journal of Environmental Research and Public Health pri Multidisciplinary Digital Publishing Institute (MDPI),  medicinske sestre smatraju da pacijenti nisu svjesni uloge i zadataka uključenih u njihov profesionalni rad.

Zaključci pacijenata proizlaze iz slike koja se prikazuje u medijima, slike medicinske sestre kao sekundarne, pasivne, ograničene profesije, što ne odražava realni sektor, čineći medicinske sestre nevidljivim ili nepriznatim u društvu. Zaključak rada navodi da kompetencije koje društvo pripisuje medicinskim sestrama ne odgovaraju njihovom profesionalnom profilu, kao što su kapacitet medicinskih sestara za istraživanje i vodstvo, planiranje zdravstvene politike i zdravstveni menadžment. 

Navedeni razlozi, kako u svjetskim tako i u bosanskohercegovačkim shvatanjima kompetencija medicinskih sestara i tehničara, usmjeravaju ka zaključku da je neophodno osvijestiti društvo o stvarnim profesionalnim kapacitetima medicinskih sestara. Narativ je moguće promijeniti redovnim izvještavanjem o bitnosti, jačini i neizostavnosti medicinskih sestara u zdravstvenom sistemu.

Mediji u Bosni i Hercegovini rijetko pišu o medicinskim sestrama, a uglavnom tema medijskog prikaza medicinskih sestara je u sklopu njihovih malih primanja. Na osnovu informacija koje nudi Anticorrupiks - Zaposleni u javnom sektoru, plata medicinske sestre-tehničara u Kantonu Sarajevo iznosi 1.255,80 KM, dok oni koji s višom stručnom spremom imaju primanja u iznosu od 1.704,30 KM.

Tek mali broj članaka zastupa bitnost i kompleksnost rada medicinskih sestara u Bosni i Hercegovini, kao što su Klix, FTV, N1, Bljesak, Avaz. Jedan od primjera je i članak 072 Info, koji naglašava problem nestručne prekvalifikacije radnika u sektor medicinskih sestara, kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji Bosni i Hercegovini. Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske je upozorio još 2015. godine na hiperprodukciju sestrinskog kadra kroz prekvalifikacije obrazovanja za zanimanje medicinske sestre, bez dovoljnog broja sati teorijske nastave i kliničke prakse. Od tada, veliki broj bh. medija naglašava putem senzacionalističkih članaka kako medicinske sestre nemaju dozvolu za rad u Evropskoj uniji (Dnevno, Nezavisne), ne spominjući stvarni problem manjka sistemske regulacije i vrednovanja kvalificiranih medicinskih sestara-tehničara u Bosni i Hercegovini.

Trenutno ne postoji dovoljan broj medijskih izvještaja o važnosti rada medicinskih sestara. Potrebno je promijeniti narativ koji mediji pružaju tako da bude usmjeren na značaj uloge medicinskih sestara-tehničara.