Bez obzira ko ste ili gdje živite, vaš glas se računa

Međunarodni dan ljudskih prava je svake godine prilika za proslavu ljudskih prava, kao i za skretanje pažnje na njihovo kršenje, te zagovaranje ljudskih prava na svim nivoima. Ove godine fokus je na pravima svih osoba – žena, mladih, manjina, osoba s invaliditetima, siromašnih i marginaliziranih i svih drugih – kako bi svi javno kazali šta im je potrebno i skrenuli pažnju na to da trebaju biti uključeni u donošenje odluka u svome društvu.

 

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je usvojena 10. decembra 1948. godine od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Ovaj dan se od tada nizom aktivnosti svake godine obilježava kao Međunarodni dan ljudskih prava širom svijeta. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je nastala nakon iskustava iz Drugog svjetskog rata, kada su počinjeni brojni zločini. Zahvaljujući njoj su prvi put globalno priznata ljudska prava, što je bio jedan od prvih većih uspjeha nove organizacije – Ujedinjenih nacija. Sastoji se od preambule i 30 članova, te definiše širok dijapazon osnovnih ljudskih prava i sloboda na koja pravo imaju svi ljudi širom svijeta. Deklaracija je tokom vremena postala prihvaćena kao ugovor između vlada i građana i građanki, te je služila kao osnova za širenje sistema zaštite ljudskih prava koji se danas fokusira na sve ranjive grupe. Deklaracija je dostupna na više od 380 jezika i dijalekata, te je najprevođeniji dokument na cijelom svijetu.

 

 

U BiH je Međunarodni dan ljudskih prava obilježen različitim aktivnostima, a među njima se ističe simbolično sahranjivanje ljudskih prava, koje je danas istovremeno održano u Mostaru, Banja Luci i Sarajevu. Aktivisti i aktivistkinje Inicijative mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH), te članovi udruženja Altteatar Sarajevo, u ova tri grada su simbolično “sahranili” svoja ljudska prava. Preko stotinu mladih ljudi iz Bihaća, Sanskog Mosta, Banja Luke, Mostara, Sarajeva, Pala, Zenice, Tuzle, Livna, okupilo se na uličnim akcijama simbolične sahrane ljudskih prava kako bi ukazali na kontinuirano nepoštivanje ljudskih prava od strane svih nivoa vlasti Bosne i Hercegovine, kao i na zabrinjavajuću pasivnost svojih sugrađana kada je u pitanju traženje zaštite svojih osnovnih prava. Na svim mjestima akcije je odgovornima za stanje ljudskih prava u BiH upućen Proglas sa porukom: “Uspjeli ste da sahranite ljudska prava ali nas nećete. Mi nećemo praviti trule kompromise na koje nas tjerate!”. Više o ovoj akciji moći ćete čitati sutra na portalu Diskriminacija.ba.

 

U Prijedoru, gdje je policija zabranila skup aktivista i aktivistkinja bez ikakvog validnog razloga, koji je bio najavljen za 10. decembar, grupa mladih građana i građanki ipak je danas prošetala ulicama Prijedora u simbolično vrijeme – 5 do 12, noseći transparent “Gdje se krše građanska prava, građanska neposlušnost postaje dužnost”, te tako ipak obilježila Međunarodni dan ljudskih prava. Ova neformalna skupina je skrenla pažnju na još jedan pokazatelj odnosa lokalne policije i lokalnih vlasti prema građanskim inicijativama u Prijedoru, te pozvala građane i građanke širom BiH da iskažu solidarnost i rašire poruku o institucionalnoj diskriminaciji i ugrožavanu osnovnih građanskih i političkih prava u Prijedoru, gdje je u maju ove godine zabranjeno okupljanje na glavnom trgu. Podrška ovoj akciji stigla je iz Banja Luke – aktivisti i aktivistkinje iz Oštre nule i Helsinškog parlamenta građana Banja Luka poslali su sa Trga Krajine poruku Prijedorčanima i Prijedorčankama koji su na ulicama Prijedora podsjetili na 20. godišnjicu stradanja građana i građanki ove opštine, uprkos policijskoj zabrani. 

 

 

U saopštenju Odbora za obilježavanje 20. godišnjice stradanja nedužnih ljudi opštine Prijedor, od subote. 8. decembra, stoji: “Pripadnicima Ravnogorskog četničkog pokreta policija dozvoljava da svoje zastrašujuće defilee u crnim odorama održavaju u istoj ulici i tada ne potežu Zakon o javnom okupljanju RS. Policija u Prijedoru srpskim udruženjima i političarima toleriše javne skupove i na mjestima koje Zakon o javnom okupljanju izričito zabranjuje, kao što se desilo ovog 30. maja u krugu srednjoškolskog centra u vrijeme nastave. Ovo nije prvi put da prijedorska policija ometa nevladine organizacije u njihovom djelovanju isključivo zbog nacionalne pripadnosti aktivista tih organizacija. Prva zabrana se desila 23. maja ove godine kada je policija zabranila komemoraciju za 266 ubijenih žena i djevojčica opštine Prijedor. Protestnu šetnju su namjeravale organizovati nevladine organizacije okupljene u Odboru za obilježavanje 20. godišnjice stradanja nedužnih ljudi opštine Prijedor a prijavu skupa je podnijela jedna od tih organizacija. Na taj dan su se i ranije održavale mirne protestne šetnje i nije bilo problema. Ova mirna šetnja je trebala da ukaže na brojna teška kršenja ljudskih prava u Prijedoru na etničkoj osnovi. Policija je ovom zabranom pokazala da radi po diktatu lokalnih vlasti i da je važan instrument u zavođenju aparthejda. Na različite načine, a najčešče zabranama djelovanja i privođenjima na informativne razgovore, policija nastoji da omete rad nevladinih organizacija i vrši represije nad njihovim aktivistima. Skupština opštine Prijedor je usvojila sramne zaključke kojima, između ostalog, traži i krivični progon aktivista za ljudska prava i preživjelih žrtava rata u Prijedoru. Očito je da policija te zaključke uzima kao prioritetne u svom djelovanju a istovremeno nije u stanju da razriješi slučajeve napada na prostorije udruženja građana i upućene prijetnje aktivistima udruženja.”

 

 

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon uputio je poruku da “svako ima pravo da bude saslušan i da sudjeluje u donošenju odluka koje se tiču njegove zajednice”, te istakao da je tokom prošlog stoljeća napravljen nepobitan napredak na putu inkluzije. “Još uvijek se mnoge skupine i pojedinci suočavaju sa suviše mnogo prepreka. Žene imaju elektorsko pravo skoro svuda, ali su i dalje nedovoljno zastupljene u parlamentima i mirovnim procesima, visokim funkcijama u vladi i korporativnim upravama, te na drugim mjestima odlučivanja. Domorodačko stanovništvo se često susreće sa  diskriminacijom, uskraćuju im se prilike da u potpunosti koristi svoje zagarantovana prava. Vjerske i etničke manjine, kao i osobe s invaliditetom, osobe s različitom seksualnom orijentacijom ili političkim mišljenjem su često isključene iz sudjelovanja u ključnim institucijama i procesima. Institucije i javni diskurs trebaju predstavljati društvo u svim svojim različitostima.”

 

 

Ban Ki-moon je skrenuo pažnju na to da čak i u društvima koja dobro kotiraju po pitanju poštivanja ljudskih prava postoji prostor za poboljšanje. “Do sada, niti jedna zemlja nije uspjela omogućiti da svi njeni stanovnici u potpunosti sudjeluju u javnim poslovima, uključujući pravo da budu izabrani na javnu funkciju i da imaju jednak pristup javnim službama. Donošenje novih zakonskih akata ili uklanjanje neprikladnih nije uvijek dovoljno. Veoma često, diskriminacija je i dalje prisutna u praksi i stvara prepreke koje se mogu teško prevladati.” Također je naglašeno da su grupe civilnog društva među ključnim faktorima za dobrobit i funkcionisanje bilo koje nacije, te da UN osuđuje mjere represije usmjerene protiv njih. “Međunarodno pravo je jasno: Bez obzira ko ste ili gdje živite, vaš glas se računa. Na ovaj dan, ujedinimo se u zaštiti prava da se i naš glas čuje.”