Popis stanovništva u BiH 2013: ko su Bosanci i Hercegovci?
Nakon nedavno završenog probnog popisa stanovništva u BiH, usledila je priča da se na uzorku od 60 popisnih krugova, 35 posto građana i građanki izjasnilo kao “Bosanac i/ili Hercegovac”. Neki mediji su pisali da je ova informacija došla i do međunarodnih zvaničnika koji su ovu informaciju shvatili kao veoma ozbiljan pomak u BiH. Međutim, ovde isključivo govorimo o nezvaničnim informacijama, jer rezultati probnog popisa nisu objavljeni. S druge strane, ako o ovom rezultatu govorimo kao o potencijalno tačnom, otvorićemo mnoga pitanja. Čak i ovako hipotetički, 35 posto Bosanaca i/ili Hercegovaca mijenjaju lice naše države i otvaraju novu mogućnost za razvoj građanske BiH.
Ovu mogućnost nisu razmatrali predstavnici versko-političkih centara moći, već ljudi koji su verovatno i sami Bosanci i/ili Hercegovci i oni koji veruju da će se ovi rezultati možda ponoviti na zvaničnom popisu u martu 2013 godine.
Poraz nacionalističkih politika
Komentarišući navodne rezultate, Marko Tomaš, književnik, kolumnista i antifašista, kazao je kako sam rezultat nije toliko vredan komentarisanja, jer šta je tu čudno ako u BiH žive Bosanci i Hercegovci?! ''Boris Dežulović je u svojoj kolumni dobro primijetio da je samo u Bosni i Hercegovini čudno da se na popisu stanovništva pojave Bosanci i Hercegovci'', naglasio je Tomaš. Osim što smatra da je rezultat zapravo pokazatelj koliko su nacionalističke politike u BiH podbacile, Tomaš ne isključuje mogućnost da se rezultat ponovi i na zvaničnom popisu u martu naredne godine. ''Za razliku od izbora, na popisu će sudjelovati i oni koji od izbora apstiniraju, veliki broj ljudi koje niti jedna politička snaga nije uspjela animirati, pa ako je popis nekakav politički parametar, a na njega se, koliko vidim, tako i gleda, postat će kristalno jasno da u ovoj zemlji živi veliki broj ljudi koje baš nitko politički ne zastupa'', smatra Tomaš.
Agencija za statistiku BiH pomenute rezultate nikada nije objavila. Protekli probni popis je zapravo bio logistička priprema za onaj zvanični koji će se održati u martu 2013. godine. S druge strane, u momentima kada je ova informacija plasirana u javnost, BiH su, sticajem okolnosti, posjetile visoke zvaničnice EU i SAD-a, Hillary Clinton i Catherine Ashton. Mnogi smatraju da iza ovoga stoji samo politička igra ne bi li se opet probala poslati slika jedinstvene BiH.
Marko Tomaš: "Postat će kristalno jasno da u ovoj zemlji živi veliki broj ljudi koje baš nitko politički ne zastupa"
Svjetlana Marković, politikologinja iz Banja Luke, smatra da su, ukoliko su tačni, ovi rezultati pokazatelj velike prezasićenosti svakodnevnim prepucavanjima političara u BiH, koji su se davno udaljili od običnih građana. ''Zbog ovoga su već mnogi platili na lokalnim izborima'', kaže Svjetlana. Građanska opcija - za koju mnogi smatraju da ipak postoji u BiH - je jedini spas za duboke podele na svim nivoima. Ovo je ideja oko koje se okupljaju oni koji ovu zemlju vide potpuno drugačije. Vide je bez podjela i jasnih razlika kakve danas postoje u BiH.
Milena Nikolić iz Omladinske organizacije u Srebrenici, smatra da sat otkucava i da je krajnje vreme da svi mi preuzmemo odgovornost. Ona smatra da su promjene neophodne i hitno potrebne.
''Očekujem da će organizacije civilnog društva prepoznati momenat i pokrenuti zajedničku inicijativu informisanja građana o značaju popisa'', poručila je Milena.
Poljuljani Ustav BiH
Pitanje koje se nameće samo po sebi u okviru velikih društvenih promjena koje može inicirati popis naredne godine, jeste pitanje postojećeg Ustava BiH. Dakle, ukoliko se desi da se na zvaničnom popisu 35 posto građana i građanki izjasne kao Bosanac /ka i/ili Hercegovac/ka, postojeći Ustav se mora promjeniti. Izborni plen, a samim tim i učešće u vlasti, se više neće deliti na tri, već na četiri dela, pa će tako izvršna i zakonodavna vlast dobiti novog igrača. Na ovaj način, svi oni koji ne pripadaju konstitutivnim narodima konačno bi mogli da ravnopravno učestvuju u kreiranju politike BiH i tako budu priznati od sopstvene države. Gledano kroz Ustav, 35 posto Bosanaca/ki i Hercegovaca/ki nije samo pitanje rezultata popisa stanovništva, već jedne potpuno drugačije BiH kakvu danas - na žalost - ne poznajemo. No, bez obzira na ishode popisnih rezultata, Marko Tomaš smatra da se o promJeni Ustava svakako mora govoriti, a posebno ako ishod popisa to naloži.
Svjetlana Marković: "Ako su tačni, rezultati probnog popisa su pokazatelji prezasićenosti svakodnevnim prepucavanjima političara"
Svjetlana Marković smatra da bi ovo predstavljalo konačni kraj vladavine tri naroda, jer bi svakako i sama međunarodna zajednica izvršila veliki pritisak, prIJe svega na konačno provođenje odluke Sejdić-Finci i pisanje novog Ustava. Političkom establišmentu koji je trenutno na vlasti ovo svakako ne bi išlo u korist.
Ko su Bosanci i Hercegovci
Niko od nas ne bi pogrešio ako bi rekao da su Bosanci i Hercegovci građani i građanke Bosne i Hercegovine. Međutim, u novijoj istoriji države Bosne i Hercegovine sa dva entiteta, deset kantona i 13 vlada, jednostavno ne možete reći da ste Bosanac ili Hercegovac. Možete biti isključivo Bošnjak, govoriti isključivo srpskim jezikom i nije poželjno da ste ateista. Sve je strogo određeno. A ako se ne uklapate niti u jedan ključ, onda ste tamo neki “ostali” i imate pravo samo da šutite. Ovdje se prosto nameće pitanje: pa dobro, ko su Bosanci i Hercegovci?
Marko Tomaš na ovo pitanje ima jedinstven i surovo tačan odgovor: ''Bosanci i Hercegovci su uglavnom oni koji se ne osjećaju nikako, oni umorni, malaksali, oni kojima nije dobro do te mjere da nemaju snage biti Bošnjaci, Srbi, Hrvati, jer to podrazumijeva previše psihotjelesnih aktivnosti, busanja, urlikanja, prijetnji, pljački...'', kaže Tomaš.
Ukoliko se prepoznajete u ovom hiruški preciznom opisu ili poznajete nekoga ko je takav, a ni vi ni on/ona niste bili obuhvaćeni probnim popisom, znajte da ste Bosanac/ka i Hercegovac/ka!
Svakako, neće nas nimalo iznenaditi ukoliko početkom februara naredne godine krene sveobuhvatna kampanja, poput predizborne, u kojoj će učestvovati političari, verske vođe i 1.000 puta potvrđeni i neoborivo dokazani Bošnjaci, Srbi i Hrvati koji će pokušati da nas sve zajedno ubede da se trebamo izjasniti kao Srbin, Hrvat ili Bošnjak.
No, do izbora, pardon – popisa ima još puno vremena.
Milena Nikolić: "Promjene su neophodne i hitno potrebne"
Međutim, u međuvremenu se već moglo naslutiti kako će u kampanji delovati pre svega vjerske vođe. Odlazeći reis Mustafa efendija Cerić, poznat po svojim vatrenim govorima, iskoristio je posljednje dane svog službovanja da uputi još jednu poruku. Naime, povodom predstojećeg popisa, Rijaset Islamske zajednice u BiH održao je sjednicu sredinom novembra, sa koje je upućen Proglas u kojem se pozivaju sva bošnjačka kulturna i nacionalna udruženja da se “aktivno uključe u akciju nacionalne afirmacije Bošnjaka kako bi se otklonile lažne dileme oko bošnjačkog verskog, nacionalnog i jezičnog identiteta”.
“Bosanac je svako ko ima bosanski pasoš, ali Bošnjak je samo onaj koji je svjestan svog bošnjačkog etničkog i nacionalnog porijekla i svog specifičnog duhovnog i kulturnog bošnjačkog identiteta”, rečeno je između ostalog na ovoj sjednici. S druge strane, nedavno je fra Mile Babić izjavio da neće biti nikakvih posljedica ukoliko predstojeći popis pokaže da ima više Bosanaca, nego jednog od konstitutivnih naroda. ''U normalnoj državi, u kojoj ne vladaju ideologije, tj. lažna znanja, identitet koji proizlazi iz državljanstva nije u sukobu s etnonacionalnim ili kojim drugim identitetom'', izjavio je Babić.
Pogledajte i prilog sa debate na temu "'Ostali' u Bosni i Hercegovini", održane 14. novembra u Mediacentru. Za portal diskriminacija.ba govore: Saša Madacki (Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu), Predrag Peđa Kojović (zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat Doma naroda Parlamenta FBiH), Tija Memišević (Evropski istraživački centar) i Ena Bavčić (rediteljica kratkog dokumentarnog filma "Ostali").
