Živa biblioteka: Više glasova, jedna borba
Diplomirane psihologinje Merjem Mašić i Naida Hajro 4. juna ove godine organizuju “Živu biblioteku” koja će od 14 do 18 sati biti otvorena u prostorijama Doma pisaca u sarajevskoj ulici Kranjčevićeva 24.
"Živa biblioteka" je interaktivni koncept koji potiče dijalog i razumijevanje između različitih skupina ljudi u svrhu rušenja postojećih stereotipa i predrasuda prema manjinskim zajednicama. Zasniva se na ideji gdje sudionici imaju priliku "posuditi knjige" sa kojima se mogu upoznati i razgovarati. Svaka knjiga u “Živoj biblioteci” predstavlja osobu koja ima specifično iskustvo ili perspektivu na neku temu, ovaj put su to: nacionalnost, mentalno ili fizičko zdravlje, rodni identitet, seksualnost, invaliditet.
“Naš glavni cilj je omogućiti dijalog između pojedinaca koji inače ne bi imali priliku da se susretnu. Želimo ohrabriti građane Bosne i Hercegovine da se suoče sa svojim predrasudama i dozvole sebi rušenje istih”, za Diskriminacija.ba kažu organizatorice “Žive biblioteke”.
Osim toga, Mašić i Hajro, navode da “Živa biblioteka” može pomoći u stvaranju osjećaja zajedništva i pripadanja, kao i razvijanju svijesti o negativnim posljedicama koje izazivaju stereotipi i predrasude. Važnost “Žive biblioteke” se, kako smatraju, ogleda i u sticanju poštovanja drugačijeg od sebe koje je neophodno za društvo.
U ovoj “Živoj biblioteci” su, kako su ispričale za Diskriminacija.ba, željele dati glas onima čiji se glas danas malo čuje, ili čak ignoriše, kao i “onima koji su morali da traže druge puteve prilagođavanja i integracije, jer ih društvo čijeg su dio ne prepoznaje kao svoje, i onima kojima je svakodnevnica znatno drugačija od one koju većina poznaje, kao i onima čija snaga i otpornost nije cijenjena”.
Osobe koje budu prisustvovale “Živoj biblioteci” imaće priliku čitati knjige poput: "Znak za riječ", "Nevidljivi umjetnik", "Tranzicija srca", "Kad tijelo vrišti", "Sloboda kao imperativ", "Mješanka", "Druga strana života", te "Boje mog identiteta". Uz sve ove knjige, kako kažu Mašić i Hajro, čitatelji mogu steći i proširiti svoja znanja i svijest o drugačijim iskustvima što je neophodno u stvaranju značajnih promjena u budućnosti.
Značaj i ideja “Žive biblioteke”
Hajro objašnjava da je koncept “Žive bibilioteke” nastao 2000. godine u Danskoj, nakon čega se zbog svoje jednostavnosti i fleksibilnosti, počeo širiti i upotrebljavati u različitim kontekstima i ambijentima, širom svijeta.
Njen prvi susret sa “Živom bibliotekom” desio se tokom pohađanja trening programa u Armeniji i Nizozemskoj koji je, kako priča, za cilj imao osnaživanje mladih u borbi protiv govora mržnje. Takvo iskustvo je na nju ostavilo veliki trag, a ubrzo je odlučila da pokrene takav projekat sa kolegicom Mašić.
Njihovi zajednički interesi o pitanju socijalnih problema u bosanskohercegovačkom društvu, i želja da budu aktivne učesnice u borbi protiv diskriminacije i da doprinesu socijalnoj integraciji onih koji su tokom života morali da se bore za svoja osnovna prava, bili su dodatni motivi za realizaciju “Žive biblioteke”.
“Svi ljudi imaju sklonost ka stereotipnom razmišljanju i predrasudama, i naša je dužnost izazivati ih i uništavati u našoj svijesti. Lični i prijateljski susret ‘lice u lice’ koji ‘Živa biblioteka’ praktikuje, budi istinsko razumijevanje i prihvatanje onog u kojeg gledamo i to doprinosi ideji da se ukloni barijera koja nas svjesno ili nesvjesno natjera da koristimo rečenice koje sadrže ‘mi-oni’”, poručile su.
Organizaciju “Žive biblioteke” podržali su: Društveno-kulturni centar (DKC) Sarajevo, Sarajevski otvoreni centar, Fondacije CURE, Fondacija Krila nade i Udruženje Tavan.
