Pričajmo više o preventivnim pregledima

Julius Zupan, 67-godišnji penzioner iz Tuzle, prije osam godina odlučio je uvesti redovne preglede prostate na sugestiju svog prijatelja urologa. Krajem 2016. godine njegov PSA nalaz nije bio uredan, a dodatne pretrage potvrđuju da boluje od raka prostate. S istom dijagnozom svake godine suočava se više od 1.4 miliona muškaraca u svijetu.

 

Ukoliko se otkrije u ranom stadiju, prognoze za oboljele od raka prostate su veoma dobre, stoga su redovni pregledi u pedesetim, pa već i u četrdesetim godinama, izuzetno važni za muškarce. 

 

Nakon dijagnoze, prema liječničkom savjetu, Juliusu je operisana prostata i do početka 2018. godine prolazi kroz uredan postoperativni oporavak. Zatim ponovo visoke vrijednosti PSA nalaza ukazuju na potrebu nastavka liječenja putem radioterapije.

 

“Trenutno sam u fazi redovnih pregleda, koje radim svakih šest mjeseci. Na početku sam svaka tri mjeseca morao da ponavljam nalaze, a kako su iz godine u godinu bili dobri, svelo se na rjeđe preglede i značajno je da recidiva nema i da je sve pod kontrolom.”

 

Julius nam kaže da ga je upravo svijest o tome da je kao muškarac u određenim godinama izložen većem riziku od oboljenja prostate, dovela do redovnih pregleda, a time i do ranog otkrivanja raka i uspješnog liječenja. Koliko su pregledi važni, pokazuje i činjenica da u trenutku dijagnoze nije imao nikakvih drugih tegoba ili vidljivih znakova ovog oboljenja.

 

 

 

(Foto: Julius Zupan, izvor: privatna arhiva)

 

U početnoj fazi rak prostate nema simptome, ali postepeno može dovesti do sužavanja mokraćne cijevi i uzrokovati probleme s mokrenjem. Simptomi u poodmaklom stadiju stadiju uključuju i učestalo mokrenje, pogotovo noću, otežano mokrenje, nemogućnost održavanja normalnog mlaza, bol i pečenje, krv u urinu.

 

Julius smatra da je u našem okruženju razgovor o raku prostate i dalje tabu tema, te da muškarci ne vode dovoljno računa o svom zdravlju.

 

“Ja nastojim da svakom svom poznaniku, prijatelju ili članu familije sugerišem da se redovno kontrolišu i urade nalaze PSA, jer je to pokazatelj mogućnosti da nastanu problemi.”

 

Da je Julius u pravu potvrđuje istraživanje koje je 2015. godine uradio Institut za populaciju i razvoj, istražujući stavove i navike muškaraca iz Sarajeva i Livna o njihovom zdravlju. Ukupno 52,4% ispitanika u Sarajevu je izjavilo da nikada nije bilo na pregledu prostate, a Livnu je 71,5% ispitanika izjavilo isto. Polovina ispitanih muškaraca tada je izjavilo da se doktoru javlja isključivo kada imaju zdravstveni problem.

 

U bh. društvu muškarac se i dalje idealizira kao hranitelj porodice, stub održivosti i sigurnosti, smatra direktorica Instituta za populaciju i razvoj Emina Osmanagić. Društvene norme ohrabruju kod muškarca razvijanje nemarnog odnosa prema zdravlju, stoga muškarci ne koriste dostupne usluge sve do trenutka kada je njihovo zdravlje narušeno i kada to stanje prati uočljiva simptomatologija.

 

“Iz tog razloga, čak i kad zdravstveno stanje zahtijeva određene intervencije, muškarac se neće jednostavno odlučiti za posjetu ljekaru jer ne može napustiti posao i smatra da se sa bolešću može izboriti sam, da je dovoljno jak i da mu ne treba zdravstvena usluga.”

 

I najnovija publikacija “Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini” sadrži informaciju da od ukupno devet analiziranih vodećih uzroka smrtnosti, muškarci umiru češće od žena u sedam prikazanih kategorija.

 

 

 

Od nadležnih institucija u BiH tražili smo da nam dostave posljednje statističke podatke koji se odnose na učestalost obolijevanja od raka prostate. Svaka institucija dostavila je podatke za različitu godinu - Zavod za javno zdravstvo FBiH za 2019., Javni zdravstveni centar Brčko za 2021., Institut za javno zdravstvo RS za 2018. godinu. 

 

U FBiH je u 2019. od raka prostate oboljelo 395 muškaraca, U RS-u je 2018. oboljelo 280 muškaraca, a u Brčko distriktu njih 25.

 

U FBiH maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti, nakon kardiovaskularnih bolesti, kažu iz Zavoda za javno zdravstvo. Među malignim uzrocima smrti kod muškaraca najčešći su rak pluća, rak prostate, debelog crijeva i želuca. 

 

U Republici Srpskoj je 2018. godine rak prostate bio treći uzrok smrtnosti od raka, dok u Brčkom distriktu 2021. nisu imali zabilježen smrtni slučaj zbog posljedica ovog oboljenja i to, iz Javnog zdravstvenog centra, pripisuju ranoj dijagnostici i promociji značaja preventivnih pregleda putem dopisa primarnoj zdravstvenoj zaštiti za skrining muškaraca iznad 45 godina putem PSA testiranja.

 

Globalna statistika pokazuje da je rak prostate najčešće dijagnosticirana vrsta raka kod muškaraca u 112 zemalja. Kada je riječ o smrtnosti među muškarcima oboljelim od raka, rak pluća je vodeći uzrok u 93 zemlje, zatim rak prostate u 48 zemalja i rak jetre u 23 zemlje.

 

 

 

Juliusova kćerka Nina, godinama je aktivna u obilježavanju Movembera, globalnog događaja koji se redovno organizuje u novembru, tokom kojeg se različitim aktivnostima, među kojima je i puštanje brkova, skreće pažnja javnosti na zdravlje muškaraca i česta oboljenja kao što je rak prostate.

 

Kao dugogodišnja aktivistica Omladinskog pokreta Revolt i jedna od osnivačica brenda Švare, 2014. godine, ona i prijateljice su došle na ideju da preplave društvene mreže fotografijama na kojima su njihova lica oslikana brkovama kako bi skrenule pažnju na malu osviještenost muškaraca o preventivnim pregledima prostate.

 

“Na početku to je bila samo simpatična, simbolična akcija, naš mali doprinos, a evo već osam godina tradicionalno obilježavamo mjesec Movember u kojem sve više pričamo s našim prijateljima, braćom, rođacima, očevima i drugim muškarcima o neophodnim pregledima prostate”, kaže Nina.

 

 

 

(Foto: Obilježavanje Movembera, izvor: Facebook)

 

Ipak, u BiH ozbiljnijeg i sistematičnijeg pristupa ovom problemu uglavnom nema, te se aktivnosti većinom svode na obilježavanje značajnih datuma. Tako i iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH odgovaraju da brojnim aktivnostima svake godine obilježavaju Svjetski dan borbe protiv raka, Movember i Međunarodni dan muškaraca.

 

“Sve navedene aktivnosti su propraćene kako u pisanim tako i u printanim medijima, izdate su brošure i reklamni materijali i održani skupovi vezani za problem oboljelih od raka prostate.”

 

Mahir Selmanović, predsjednik Udruženja “Generacija” koje rukovodi centrima za unaprjeđenje i promociju zdravlja građana na tri lokacije u Sarajevu, vjeruje da su upravo takvi centri mjesta sa kojih može krenuti priča o povećanju svijesti muškaraca o bolestima od kojih često obolijevaju.

 

Objašnjava da bi se na taj način muškarci u jednom ugodnom i prirodnom okruženju mogli opustiti, informisati se i poslušati zdravstvena predavanja, što bi ih u konačnici podstaklo da razmišljaju o svom zdravlju i obavljaju preglede. Kaže da u centrima već imaju takav koncept, a da su pokušali napraviti i kampanju posvećenju raku prostate.

 

Cilj kampanje trebao je biti osvještavanje muškaraca o ovoj bolesti, a bila su predviđena i besplatna testiranja u saradnji sa laboratorijama. Ipak, zbog nedostatka financijske podrške, kampanju nisu mogli provesti, ali se nadaju da će u budućnosti ipak realizovati svoju ideju.

 

Tokom pripreme članka u BiH nismo uspjeli pronaći udruženje koje okuplja oboljele od raka prostate. U susjednoj Hrvatskoj djeluje Društvo bolesnika s rakom prostate, a predsjednik Velimir Korak nam kaže da imaju oko dvadeset aktivnih članova.

 

Društvo je osnovano s ciljem unaprjeđenja i poboljšanja kvalitete života i načina liječenja oboljelih od raka prostate. Oboljeli međusobno razmjenjuju iskustva i informacije o načinima liječenja, novim lijekovima koji se pojavljuju na tržištu, mogućim nuspojavama liječenja i mogućnostima njihove prevencije.

 

Velimir je rak prostate operisao 2011. godine. Nekoliko godina kasnije ustanovljene su metastaze, te se podvrgao hormonalnoj terapiji i još uvijek je dobro. Zbog komplikacija nakon operacije - inkontinencije i impotencije, kaže da mu se život bitno promijenio, te da psihološki nije lako živjeti sa rakom.

 

“Svim muškarcima bih preporučio da poslije pedesete bar jedanput godišnje izvade PSA, pogotovo ako su u obitelji imali nekoga sa rakom prostate”, poručuje Velimir.

 

 

 

Iako ih zdravstveni sistem najčešće tretira kao homogenu grupu, muškarci i žene imaju različite potrebe i mogućnosti kada su u pitanju očuvanje zdravlja, pristup dijagnostici i pravovremenom otkrivanju i tretiranju različitih bolesti i stanja, smatra  Emina Osmanagić.

 

Briga o zdravlju i zdravim životnim stilovima, u našem društvu se percipira kao više feminino ponašanje, stoga mnogi muškarci izbjegavaju dovođenje u vezu sa takvim ponašanjem.

 

“U društvu se snažno podržavaju uvjerenja u vezi sa zdravljem muškaraca, o tome da su muškarci nezavisni, samopouzdani, jaki, robusni i čvrsti. Stoga, ne iznenađuju stereotipi u njihovom ponašanju i vjerovanju. Muškarci su često okarakterisani tako da nerado pitaju za pomoć ako imaju životne probleme.”

 

U centrima koje vodi Udruženje “Generacija” važna kategorija su osobe treće životne dobi. Selmanović ističe da u centrima sličnog koncepta nema više od od 20 posto muškaraca, te je važno privući ih. 

 

“Tek kad nastanu problemi, kad se pojavi simptomatologija koja je već izražena, što već aludira na prisutnost ozbiljne bolesti ili problema, tek tada se kreće, nažalost, u rješavanje.”

 

Jedan od korisnika usluga Udruženja “Generacija” je i 72-godišnji penzioner iz Sarajeva koji je rak prostate operisao prije tri godine. Ističe da je rak otkrio na vrijeme, i da sada nema nikakvih problema. Oko petnaest godina svakih šest mjeseci išao je na kontrolni pregled i kaže da mu je to bila rutina. Njegovi sinovi, u četrdestim godinama, također su počeli sa preventivnim pregledima.

 

“Ako je [muškarac] odgovoran prema sebi otići će na preventivni pregled. Ako nije onda može i od upale pluća i slijepog crijeva da umre, ako zapusti sam sebe. I to je individualno. Ljudi moraju shvatiti da ako se oni ne brinu o sebi, neće se drugi brinuti o njima. Ako se brinu o svom autu, nek se pobrinu i o sebi. Ako imate u kući kvar, vi ga pokušate popraviti, ako ne možete vi, onda zovnete majstora. To vam je isto i sa čovjekom”, zaključuje ovaj 72-godišnjak.