Prava LGBT osoba u BiH: Nasilje je neprihvatljivo

Ombudsmeni za ljudska prava BiH predstavili su javnosti "Specijalni izvještaj o pravima LGBT osoba u Bosni i Hercegovini" sa nizom preporuka za institucije na entitetskom i državnom nivou kako bi se uticalo na poboljšanje ljudskih prava te
Foto: 
Milorad Milojević
Podijeli ovaj članak: 
Ombudsmeni za ljudska prava BiH predstavili su javnosti "Specijalni izvještaj o pravima LGBT osoba u Bosni i Hercegovini" sa nizom preporuka za institucije na entitetskom i državnom nivou kako bi se uticalo na poboljšanje ljudskih prava te populacije. Ističe se kako je napravljen određeni zakonodavni napredak, ali da institucije moraju da se potrude da se uklone diskriminacija i stigmatizacija LGBT populacije.     
 
U Izvještaju se kao razlog koji doprinosi smanjenom djelovanju u oblasti zaštite pripadnika LGBT populacije, navodi  činjenica da je broj žalbi u Instituciji ombudsmena za  ljudska prava zanemariv u odnosu na ukupan broj predmeta. 
 
Kao razlog za mali broj žalbi navodi se strah od sredine, osude ili odmazde zbog objelodanjivanja seksualne orijentacije. 
 
“Od stupanja na snagu Zakona o zabrani diskriminacije, u Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine registrovano je oko 40 predmeta diskriminacije na osnovi seksualne orijentacije, s tim što je većina predmeta otvorena po službenoj dužnosti, ex officio ili po prijavama nevladinih organizacija. Najveći problem kao i kod drugih vidova diskriminacije jeste spremnost društva da odbaci stereotipe i predrasude i da bude tolerantnije prema pojavama koje nisu u skladu sa stavovima većine, ali upravo u tome se ogleda nivo dostignute kulture ljudskih prava. Uspostavljeni sistem društvenih vrijednosti i stepen tolerancije kod nas je takav da je odnos prema drugom u najmanju ruku neutralan, a često i nasilan. To proizvodi i ispade prema različitim grupama koje su u manjini ili prema pojavama koje nisu u skladu sa stavovima većine. Državni organi zaduženi za održavanje reda imaju prvenstvenu obavezu da reaguju u ovakvim situacijama, a sudovi imaju mogućnost izricanja težih kazni za krivična djela počinjena iz mržnje. Bitno je, dakle, pronaći počinioce, radi odvraćanja od budućih napada sličnog karaktera i slanja jasne poruke javnosti da je nasilje prema LGBT populaciji neprihvatljivo”, navodi se u Specijalnom izvještaju. 
 
Ombudsmeni ističu i da je napravljen određeni pomak u uspostavljanju zakonodavnog okvira.  
 
"Tek nedavno su usvojene izmjene Zakona o zabrani diskiminacije, kojima su seksualna orijentacija i rodni identitet napokon terminološki ispravno imemovani kao osnov kojim se zabranjuje diskiminacija", podsjetila je ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine Nives Jukić, dodavši i da Specijalni izvještaj “ima za cilj utvrditi trenutačno stanje i stvarni pristup ljudskim pravima pripadnika LGBT osoba, ukazati nadležnim tijelima, koje je mjere potrebno poduzeti za unapređenje položaja ove populacije i ono što je najvažnije, a to je podizanje svijesti kod građana.”
 
Istraživanje je obuhvatilo više od 200 institucija, zaduženih za provođenje zakona. Posebno su dotaknuti policija, pravosuđe, te ustanove za izvršenje krivičnih sankcija da bi se sagledala njihova svijest o obavezi zaštite prava LGBT populacije i kako djeluju kada imaju određene zahtjeve, posebno bezbjednosne.
 
Ombudsmenka za ljudska prava Jasminka Džumhur je istakla nadležne institucije i dalje neefikasno djeluju kada su u pitanju napadi na LGBT zajednicu, naročito pri njihovim pokušajima da ostvare prava na slobodu izražavanja i javno okupljanje. 
 
“Govori se uglavnom o napadima prilikom organizovanja QUEER festivala, slučaju Merlinka, te kako su reagovali policija i sudstvo, i vidjećete da tu zaista postoji nedovoljno efikasno djelovanje nadležnih, o čemu se izjasnio i Ustavni sud BiH. Javno okupljanje ne podrazumijeva samo okupljanje LGBT zajednice, već i njihovih prijatelja, a oni koji su vršili napade nisu dovoljno sankcionisani, čime se u javnost šalje negativna poruka da se nasilje, samo zbog pripadanja nekoj grupaciji, tolerira”, ističe Džumhurova. 
 
Izvještaj se dotakao i pitanja identiteta sa aspekta mogućnosti promjene spola, prvenstveno registracije promjena u matičnim knjigama. 
 
“Tu ima određeni broj preporuka gdje se od nadležnih organa traži promjena zakona o matičnim knjigama jer se mora omogućiti registrovanje. Isto je sa pitanjem zajedničkog života. Niko u BiH ne zagovara da se naruši pitanje prava na porodični život i pitanje braka, nego je to pitanje potrebe da se posebnim zakonom uredi partnerska zajednica i da je to ono što predstoji pred vlastima u BiH“, rekla je Džumhurova. 
 
Izvještaj obuhvata i odnos medija prema LGBT zajednici. Dio izvještaja je posvećen i radu zdravstvenih ustanova, uz preporuku da je sistemski potrebno riješiti finansiranje troškova medicinske procedure promjene pola, kroz obavezno zdravstveno osiguranje, osposobljenost zdravstvenih ustanova i stručnih kadrova za obavljanje takvih zahvata. 
 
Ombudsmani su naveli da su tokom pisanja izvještaja zatražili i jasne stavove političkih partija o tome šta misle npr. o održavanju Parade ponosa u BiH, ili o tome da li bi podržali donošenje zakona kojim bi se regulisalo pitanje istopolnih brakova. Niti jedna partija nije poslala traženi odgovor. 
 
“Ombudsmani ukazuju da bi nosioci javnih funkcija trebali otvorenije istupati u zaštiti ove kategorije građana, povodom pojedinačnih incidenata ali i generalno, jer i dalje živimo u relativno konzervativnom društvu u kojem je prisutan jak utjecaj vjerskih organizacija”, navodi se u Specijalnom izvještaju. 
 
Ombudsmeni su i izričito poručili da "zajednica mora naučiti da prihvati i tolerira svaku osobu u njenoj različitosti, bez obzira na to da li je vezana za spol, rod, invaliditet i itd."
 
Tokom istraživanja pošlo se od pretpostavke da šira javnost i nadležne institucije nisu dovoljno upoznati sa stepenom ostvarivanja prava LGBT osoba, obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela shodno članstvima u međunarodnim organizacijama, te o neophodnosti izmjene i usklađivanja postojećih pravnih rješenja u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
 
Prilikom izrade ovog izvještaja, ombudsmeni su se kretali u okvirima opšte zabrane diskriminacije sadržane u međunarodnim konvencijama, preporukama tijela Ujedinjenih nacija i Vijeća Evrope, Ustava Bosne i Hercegovine i zakona koji tretiraju različite oblasti relevantne za ostvarivanje prava LGBT osoba.
 
Izradu Specijalnog izvještaja o stanju ljudskih prava LGBT osoba inicirao je Sarajevski otvoreni centar.
 
Zajednička Komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojila je Zaključak kojim je pozvala instituciju Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine da pristupi izradi Specijalnog izvještaja o pravima LGBT osoba u Bosni i Hercegovini.
 
Ostavite komentar