Najvažniji razlog bio nam je reguliranje skrbi nad djetetom
D.: Kada ste se odlučile za sklapanje partnerstva i koji su razlozi bili za vas kao par najvažniji?
Jadranka K. : Za sklapanje životnog partnerstva odlučile smo se čim je zakon to omogućio, a najvažniji razlog je bio pravno reguliranje skrbi nad djetetom.
Željka M. : I zbog ljubavi smo se ozakonile, zajedno smo deset godina i prošle smo hrpu toga zajedno, stoga je logično bilo i oženiti se, kada se već pružala ta mogućnost.
D.:Kako je izgledala vaša ceremonija sklapanja partnerstva u matičnom uredu?
Jadranka K. : Bilo je divno, svi su bili veseli, a matičarka najveselija! Od cijele ceremonije najveći dojam na mene ostavila je matičarka koja je bila stvarno profesionalna, em što je to bio relativno novi zakon, em što su na našoj svadbi bili prisutni raznoliki ljudi (što se tiče izbora odjeće, roda i seksualne orijentacije). Nakon završetka službene ceremonije, matičarka je inzistirala da se slika s nama držeći zastavu duginih boja. Najsmješniji moment je bila glazbena pozadina, instrumental "Can You Feel The Love Tonight" od Eltona Johna. Naime, glazbu ne možete birati, a opcija da ne bude glazbene pozadine očito nije prošla.
D.:Što za vas dvije predstavlja institucija životnog partnerstva u svakodnevnom životu, u životu vas kao para?
Željka M. : "Sve je isto k'o i lani!"
Jadranka K. : Da. Životno partnerstvo donosi određene beneficije tipa prava na nasljeđivanje, uzdržavanje partnerice i još štošta, no mi na svu sreću do sada nismo imale potrebe iskoristiti niti jedno od njih, osim prava na slobodne dane prilikom vjenčanja. Čitavih tih pet dana smo vrlo ugodno iskoristile.
D.:Jeste li pratile kampanju za donošenje Životnog partnerstva u Hrvatskoj?
Jadranka K. : Da, vrlo aktivno. Pokušale smo doprinijeti kampanji dajući intervjue za dnevne novine i web portale kako bi podigle svijest o postojanju istospolnih obitelji. Naravno, kao i sve ostale pripadnice/ke LGBTIQ populacije najjači osjećaj koji nas je preplavio tijekom desničarske kampanje U ime obitelji bio je osjećaj srama što se takvim osobama uopće daje toliko medijskog prostora, te što Ustavni sud nije proglasio referendumsko pitanje neustavnim. Žalosno je što nisu prepoznali da je to bilo pitanje ljudskih prava, te što nisu uvidjeli prijetnju da se tako nešto može ponoviti naspram bilo koje manjine u Hrvatskoj. Što se tiče kampanje Glasaj: PROTIV i agitiranja oko Zakona o životnom partnerstvu mislim da su aktivisti/ce odradile/i vraški dobar posao. Svaka čast!
D.:Na koji način je u Hrvatskoj pravno reguliran status vas kao roditelja djeteta?
Jadranka K. : Moj status je reguliran samim time što sam ja djetetova majka.
Željka M. : Ja tek moram ostvariti pravo na roditeljsku skrb. Naime, u Hrvatskoj sklapanje životnog partnerstva ne donosi automatski i pravo na roditeljsku skrb, već se mora podnijeti zahtjev kod Centra za socijalnu skrb. Mi smo započele taj proces i ugodno su nas iznenadili zaposlenici Centra. Pošto smo znale da smo prvi slučaj, očekivale smo, ako ništa drugo - znatiželjne poglede, nespretnosti u izražavanju, no psihologinja i pravnica su bile profesionalne i pune podrške, čak su nas upućivale u neka naša prava koja se nisu direktno ticala prava na roditeljsku skrb.
D.:Kako ste postale roditelji i uopće se odlučile na takav potez?
Željka M. : Kad smo započele vezu, ona je već predala zahtjev za usvajanjem djeteta jer je oduvijek htjela usvojiti (od 18-te godine života). Pomisao da ćemo jednog dana imati dijete jako me razveselila. Dvije godine kasnije usvojile smo našeg sina, službeno, ona kao samohrana majka.
D.:S kojim se praktičnim problemima suočavate kao LGBT roditelji?
Jadranka K. : Mi smo imale sreće. Od samog početka su nas svi prihvaćali kao obitelj te nam nisu radili probleme, niti u vrtiću, niti u većini zdravstvenih ustanova. Samo jednom smo osjetile diskriminaciju, kada Željka nije zakonski mogla odabrati oblik liječenja za našeg sina.
D.:Jeste li vas dvije doživjele bilo koju vrstu diskriminacije kao LGBT osobe ili roditelji, je li neku vrstu diskriminacije doživjelo ili je doživljava i dalje vaše dijete?
Željka M. : Naše dijete je doživjelo diskriminaciju od strane učiteljice razredne nastave, gdje ga je dotična uvjeravala, iako znajući da smo zajedno, da mu ja nisam majka i da ne može imati dvije majke. To je bilo prije donošenja Zakona o životnom partnerstvu, tako da nismo imale zakonsku pozadinu da joj ukažemo na grešku u njenom logičkom zaključivanju.
D.: Što biste savjetovali ostalim LGBT partnerima koji se spremaju postati roditelji, na što posebno trebaju paziti i voditi računa?
Imajte više povjerenja u ljude oko vas. U našem slučaju, većina nas je prihvatila i podržala. Najvažnije je biti iskren: kako prema sebi, tako i prema djetetu.
Ovaj intervju dio je kampanje Sve u vezi ljubavi je zakon koju vode Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Mediacentar Sarajevo, uz okviru projekta Unapređenje prava lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih i transrodnih osoba u BiH u skladu s EU standardima koji finansira Europska unija uz finansijsku podršku Fondacije Astraea.
