Mostar: Okrugli stol o reformi Ustava HNK
Uvodničarka okruglog stola Tijana Cvjetičanin (UG Zašto ne) istakla je da osnovni problem diskriminacije najčešće jeste etničko neidentifikovanje sa Ostalima. „Pokazatelj diskriminacije ostalih u ovom društvu imamo u presudi Sejdić- Finci i neminovno je da se izmjene Ustava moraju desiti, samo je pitanje kada i kako. Koliko su diskriminirani oni koji se ne izjašnjavaju bilo etnički, vjerski ili politički može se lako uočiti u svakodnevnim dešavanjima“, kazala je Cvjetičanin.
Prema riječima Nedima Jahića iz Koalicije Jednakost politička pozadina kreira principe etničkih diskriminacija, gdje je samo bitno jesi li Bošnjak, Srbin ili Hrvat, da li si i u kojoj političkoj opciji koja donosi zagarantovane „ruke“ u skupštini ili parlamentu.
Uvodničari su istakli da građani svakodnevno mogu svjedočiti da se ustavne odredbe ne poštuju, te su se osvrnuli na diskriminirajuće članove Ustava HNK koje je neophodno mijenjati.
Uz prijedloge amandmana na Ustav HNK koje je donijela Skupština HNK na sjednici održanoj 23.12.1996. i na kojem je do danas urađeno 12 amandmanskih izmjena, učesnici okruglog stola detektovali su diskriminirajuće odredbe koje su još uvijek u Ustavu.
Tako član 1. Ustava HNK navodi Bošnjake i Hrvate kao konstitutivan narod, izostavljajući Srbe kao i 'ostale'.
U članu 4. stoji da sastav svih tijela vlasti u Kantonu i u općinama mora održavati nacionalnu strukuturu stanovništva Kantona, odnosno općine, ukoliko Ustavom Federacije nije drugačije utvrđeno, a ne precizira se šta je zapravo „nacionalna struktura“. Prijedlog amandmana bi trebao obavezno utvrditi načelo nediskriminacije, kako bi se izbjeglo da princip proporcionalnosti broju pripadnika određene etničke skupine bude osnov za diskriminaciju u pristupu zapošljavanja za građane i građanke HNK-a.
Na kraju izlaganja istaknuto je da je teško pokrenuti bilo šta u zemlji gdje su podjele i diskriminacija izraženi na svakom polju, i gdje je na političkoj sceni teško napraviti bilo šta napraviti u ovakvom ustavnom uređenju. „Generalno gledajući ova Ustavna rješenja nisu dobra pa se moraju mijenjati“, poručio je na kraju Damir Dejanović, jedan od uvodničara okruglog stola.
„Pri izradi prijedloga 9 amandmana na Ustav HNK nastojali smo pomiriti realne političke odnose sa načelom i nastojanjem da umanjimo diskriminaciju u najvišem pravnom aktu koji donosi Skupština HNK-a. Dakle, pri tome ne smijemo zanemariti da je riječ o jednom od kantona za koje je ranije važio takozvani „posebni“ režim, gdje je sam Washingtonski sporazum predvidio posebno uređenje u procesu odlučivanja“, stoji u zaključku prijedloga amandmana na Ustav HNK koji su prezentirani na jučerašnjem okruglom stolu u Mostaru.
