Osobe sa invaliditetom u BiH žrtve najgoreg oblika diskriminacije

Kršenje prava osoba s invaliditetom je najočitiji vid kršenja ljudskih prava u BiH, osnovni je zaključak izvještaja "Univerzalnost prava u praksi: Analiza primjene Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom s fokusom na osobe s intelektualnim teškoćama u BiH", koji je danas u Sarajevu predstavio Savez "Sumero".

 

Izvještaj analizira zakonodavnu i praktičnu primjenu UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u BiH, s posebnim akcentom na njihovu jednakost pred zakonom, nezavisno življenje i uključenost u zajednicu, obrazovanje te rad i zapošljavanje.

 

Program-menadžerica Saveza "Sumero" Sabina Čano istaknula je da istraživanje pokazuje koliko su položaj i prava osoba s intelektualnim poteškoćama narušena u BiH. Ocjenjuje da je to najočitiji vid kršenja ljudskih prava, jer se ove osobe smještaju u zavode zatvorenog tipa. 

 

U pet zavoda u Federaciji BiH smješteno je 2.000 osoba s intelektualnim teškoćama, od 14.000 koliko ih ukupno ima u Federaciji BiH. U RS-u postoje četiri takve ustanove koje zbrinjavaju oko 500 osoba.

 

"Jedna od osnovnih stvari koje BiH mora uraditi, oslanjajući se na UN-ovu Konvenciju, jeste omogućiti ovim ljudima život dostojan čovjeka u lokalnoj zajednici, poštivajući njihova ljudska prava. Niko od nas ne bi želio živjeti u zavodu u kojem mora spavati s još 20 osoba u jednoj prostoriji, čime se krši osnovno ljudsko pravo na slobodu", kazala je ona.

 

Federalni ministar rada i socijalne politike Vjekoslav Čamber naglašava da su uvjeti u tri ustanove koje su izravno pod nadležnošću ovog ministarstva  - Drin, Bakovići i Pazarić, primjetno loši. Naglašava da je BiH ratificirala UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, ali da se ona vrlo rijetko primjenjuje u praksi. 

 

"Ministarstvo je već donijelo odluku da se zaustavi prijem novih korisnika u ove zavode, jer su svi pretrpani te da nema više ulaganja za podizanje njihovih kapaciteta. Zavodi od novca koji dobiju od ministarstva rade na razvijanju alternativnih usluga po uzoru na Evropu - stambenih zajednica u lokalnoj zajednici. Već postoje dvije takve zajednice u zavodu Pazarić, kao i jedna u zavodu Bakovići, dok je i zavod Drin pokrenuo prvu. Ti se zavodi trebaju transformirati i modernizirati, jer su zavodi zatvorenog tipa najgori oblik diskriminacije", istaknuo je on.