Udruženje Djeca svjetlosti: Besplatna pravna pomoć za porodice osoba sa poteškoćama u razvoju

Banjalučko udruženje poziva roditelje djece sa poteškoćama u razvoju da im se obrate ukoliko imaju potrebu za besplatnom pravnom pomoći.
Piše: 
Redakcija
Foto: 
Djeca svjetlosti
Podijeli ovaj članak: 
Udruženje za pomoć licima sa autizmom "Djeca svjetlosti" osnovano je 2008. godine u Banjaluci, na inicijativu roditelja koji su željeli zajedno raditi na poboljšanju kvaliteta života svoje djece. Danas, više od 35 aktivnih članova koristi usluge ovog udruženja bar jednom sedmično, a pored djece, korisnici su i odrasle osobe za koje je u sklopu udruženja otvoren Dnevni centar, prvi takvog tipa u Republici Srpskoj.
 
Sa članovima udruženja rade psiholozi i defektolozi, ali i veliki broj volontera, koji su uglavnom studenti završnih godina psihologije, razredne nastave i defektologije, a većina njih angažovana je i kao asistenti u nastavi, objašnjava nam Nikolina Klepić, stručna saradnica udruženja.
 
"Takođe, u udruženju se provode i mužičke radionice, kako sa djecom tako i sa odraslim korisnicima. Kako bi se što uspješnije nosili sa svakodnevnim izazovima sa kojima se susreću, roditelji imaju podršku psihijatra. Zavisno od potrebe, psihijatar provodi individualne i grupne tretmane."
 
Jedna od trenutno najvažnijih aktivnosti udruženja je pružanje besplatne pravne pomoći porodicama osoba sa poteškoćama u razvoju. Aktivnost se realizuje u sklopu projekta "Pravo na obrazovanje – primjena prava na inkluzivno obrazovanje" kroz koji se želi poboljšati inkluzivni proces učenja djece sa poteškoćama u razvoju.
 
"Roditelji su se već počeli javljati sa zahtjevima za besplatnu pravnu pomoć. Obzirom da je školska godina na početku, zahtjevi za pravnu pomoć su uglavnom vezani za prava iz inkluzivnog obrazovanja, odnosno obrazovanje u redovnom sistemu školovanju uz asistenta u nastavi", kaže Klepić i objašnjava da se svi roditelji kojima je potreban ovakav vid pravne pomoći mogu javiti na broj telefona 066/694-766 ili na e-mail daniela.visnjic@gmail.com kako bi stupili u kontakt sa pravnicom udruženja Danielom Višnjić.
 
"Takođe, Daniela će održati i radionice u šest gradova u RS, kako bi upoznala roditelje, ali i sve zainteresovane građane sa pravima koja imaju oni i njihova djeca, kao i o načinu ostvarivanja tih prava. Radionice će se održati u Banjaluci, Kotor Varošu, Prnjavoru, Prijedoru, Doboju i Bijeljini. Termin održavanja prve radionice je 20.10.2018., od 10 časova. Radionica će se održati u Banjaluci, u prostorijama Socio-edukativnog centra (SEC)."
 
Roditelji imaju prava za koja i ne znaju
 
Klepić nam objašnjava kako djeca sa poremećajima iz autističnog spektra i njihovi roditelji imaju socijalna, radna i edukativna prava, ali često nisu upoznati sa njima zbog nedovoljne promocije tih prava.
 
"Naprimjer, jedan roditelj djeteta s dijagnozom autizma ima pravo na rad s pola radnog vremena, za koje će primati punu platu, koju će sufinansirati poslodavac i Fond dječje zaštite. Dijete iz autističnog spektra ima pravo na asistenta u nastavi, a zavisno od težine djetetovih simptoma, to pravo će se ostvarivati u redovnom ili u specijalnom sistemu školovanja, uz odgovarajuće prilagodbe nastavnog plana i procesa."
 
Problemi, ali i posebna prava za djecu i odrasle sa poremećajima iz autističnog spektra variraju od razvojnog perioda u kojem se osoba nalazi. Tako je za roditelje djece predškolskog uzrasta najveći problem uključivanje u predškolske ustanove, što je praksa koja se rijetko dešava.
 
"Za roditelje djece osnovnoškolskog uzrasta u fokusu je inkluzivni proces, pronalaženje adekvatnog asistenta u nastavi, saradnja sa školom i slično. Za roditelje odraslih osoba sa autizmom, problem je radne sposobnosti i mogućnosti zaposlenja njihove djece, kako kvalitetno provoditi slobodno vrijeme i borba za stanovanje uz podršku. Ali najveći strah koji je zajednički svim roditeljima djece sa teškoćama u razvoju je šta će biti sa njihovom djecom kada njih više ne bude. Država i institucije moraju da pruže sigurnost ovoj populaciji ljudi i ostvare njihova prava", zaključuje Klepić.
Ostavite komentar