Volontiranje za državu
U vrijeme berbe, učenike iz škola, nastavnike, ljekare, činovnike, studente, država šalje u polja kako bi se osigurala radna snaga za najvažniju industriju Uzbekistana. Uslovljeni na razne načine, građani ne mogu reći ne.
Uzbekistan je šesti najveći proizvođač pamuka u svijetu. Godišnje se od proizvodnje pamuka ostvaruje zarada od oko milijardu dolara, i cijelo gospdarstvo zemlje temelji se na tome. Vlada kontroliše proizvodnju kako bi se ogromne količine pamuka obrale sa polja što je prije moguće. Zbog nedostatka radne snage, vlada svaka godine šalje određeni broj stanovnika u berbu.
Djeca također nisu pošteđena. Svi stariji od 9 godina bili su obavezni da rade na plantažama, bez obzira na obaveze u školama. Roditelji su prinuđeni da potpišu izjavu kojom se djeca obavezuju da će ispoštovati zadatu normu na plantažama. Ako odbiju, sankcija je isključenje djeteta iz škole.
Anti-Slavery International je međunarodna neprofitna organizacija za borbu protiv ropstva koja je 2007. godine pokrenula “Cotton Campaign”. Kampanja je izvršila pritisak na modnu industriju da bojkotuje uvoz pamuka iz Uzbekistana i kupovanje robe od dobavljača koji ga koriste.
Mnoge vodeće tekstilne kompanije poput H&M, Kreenholm, Zara i ostalih su se priključile ovoj kampanji, što je imalo za rezultat da premijer donese odluku kojom se zabranjuje rad djeca na poljima pamuka.
Ipak, nije riješeno pitanje iskorišatvanja radne snage - umjesto djece, sada na plantažama moraju da rade starije osobe, različitih stručnih profila, od nastavnika/ca do onih kojie rade u vladi.
Berba pamuka u Uzbekistanu počinje od septembra i traje do kraja novembra. Anti-Slavery International objavio je izvještaj za ovu godinu u kome se navodi da je vlast uslovila zaposlenje u javnom sektoru obaveznim radom na plantažama. Roditelji djece koja upisuju srednju školu su također bili obavezni da potpišu ugovor kojim se obavezuju da pošalju djecu na branje pamuka. Studenti su u sličnoj situaciji, a jedini način da se izbjegne ova obaveza je da se plati vladinim službenicima.
Građani/ke koji su na plantažama, na svaki upit u vezi berbe obavezni su da odgovore da su dobrovoljno tu, ''jer želim da pomognem ekonomskom naprijetku države''. Za osobe između 14-18 godina, dnevna kvota obranog pamuka mora iznositi 50-70 kg da bi dobili bilo kakvu naknadu, od koje se oduzima dio za troškove hrane i smještaja.
Ova praksa ozbiljno krši radna prava definisana prema Međunarodnoj organizaciji za radnu snagu (ILO) prema kojima se zabranjuje prisilna mobilizacija i korištenje radne snage (ILO Convention 105).
Izvještaj organizacije Anti-Slavery International sačinjen je na osnovu iskustava onih kojie su bilie prisiljenie da rade na plantažama pamuka. Pogledajte mapu incidenata koji su bili prijavljeni u 2013.