Tradicija visokog rizika

*/
Piše: 
diskriminacija.ba
Podijeli ovaj članak: 
Vezane teme: 

U ovom multimedijalnom pregledu svih Parada ponosa u regiji bivše Jugoslavije, donosimo vam interaktivni hronološki prikaz obilježavanja Parada ponosa, audio priče učesnika i organizatora, i promo plakate „Zagreb Pridea“.

''Bili smo možda malo naivni'', počinje svoju priču Milan Đurić, jedan od osnivača organizacije Gayten LGBT, o pokušaju organizovanja prve Parade ponosa u Srbiji 2001. godine. 'Nikada pre toga nisam bio na Paradi, zamišljao sam to kao neki karneval... Zanešeni takozvanom revolucijom u Srbiji 2000. – namerno naglašavam takozvanoj – mislili smo da se otvorio politički prostor za ovakvu aktivnost. Još uvek je ta vidljivost bila na malom nivou, i sve je bilo u nekom duhu revolucije...Sve marketinške agencije su odbile da sarađuju sa nama na lepljenju promo materijala. Mi smo to radili u nemogućim uslovima, nema mobitela, nema kancelarija, kompjutera, kriješ se, neki se kriju od roditelja, i organizuju Pride! I onda se dešava taj dan ...'' Dan – 28. juni, 2001. koji će ući u istoriju kao jedan od najnasilnijih i najkrvavijih na beogradskim ulicama. Na desetine osoba bilo je povređeno, a Povorka se nije ni okupila na Trgu Republike.

Uprkos tome, u Ljubljani je nakon mjesec dana organizovana prva Parada, a u Zagrebu naredne godine – 2002. – organizacije Iskorak i Kontra organizuju prvi Zagreb Pride.

Osim Zagreba i Ljubljane, drugi glavni gradovi bivše Jugoslavije nemaju kontinuitet u organizovanju Parada ponosa. Najčešći razlog je nedostatak volje državnih institucija da obezbjede i omoguće održavanje ovog skupa. To je posebno vidljivo u Beogradu gdje se - i pored volje samih LGBT organizacija da se uhvate u koštac sa nasiljem koje ova politička manifestacija (neminovno) sa sobom nosi – Parade proglase ''događajem visokog rizika'' i na taj način jednostavno – zabrane.

Dodatni problemi su i strah aktivista/aktivistkinja od nasilja i javnih prijetnji, nedostatak čvršće saradnje među samim LGBT organizacijama, kao i sa organizacijama civilnog društva generalno. Na početku 2013. činilo se da će ova godina biti 'godina ponosa'. Najavljivale su se povorke u Skoplju i Podgorici, međutim i dalje su pod znakom pitanja. U Srbiji, LGBT organizacije najavljuju desetodnevni Pride u septembru 2013., koji – kao i prethodni – zavisi od volje i spremnosti aktuelnih vlasti da ga obezbjede. U Zagrebu se 15. juna održala - 11. po redu - Povorka ponosa pod nazivom ''Ovo je zemlja za sve nas!'' Najveća do sada, posvećena obitelji, odnosno njenim različitim – i ravnopravnim - formama. Također, treća povorka u Splita, održana je 8.juna, bez ijednog incidenta. Sarajevo i Priština su još uvijek tihi.

GALERIJA: POGLEDAJTE PROMO PLAKATE ZAGREB PRIDE-a, 2001 - 2013

Podatke prikupila: Jadranka Ćuzulan

Intervjui: Ivona Stanojević i Jelena Svirčić

Vizualiazcije: Zoja Bajbutović Brickley

Audio montaža: Denis Šparavalo

Ostavite komentar