Izvještavanje o migrantskoj i izbjegličkoj krizi u BiH: insinuacije, rasizam i ksenofobija
U posljednja dva mjeseca medijski sadržaji su postali još brojniji, a mnogo je povoda za to: katastrofalno stanje u kampu Vučjak kod Bihaća u kojem migranti i izbjeglice nemaju ni najelementarnije uslove za život, nespremnost i nesposobnost bh. vlasti da se suoče sa migrantskom i izbjegličkom krizom koja je već duže vrijeme prisutna u našoj državi, problematične izjave zvaničnika iz Republike Srpske koje se tiču migranata i izbjeglica, zahtjevi zvaničnika Evropske unije o gašenju kampa Vučjak, ali i različite špekulacije građana da su za kriminalne radnje u njihovim lokalnim zajednicama krivi migranti i izbjeglice.
U tekstu su analizirani izabrani medijski članci koji se bave ovom problematikom s ciljem da se ukaže na koje su načine neki od vodećih bh. medija izvještavali o ovoj veoma bitnoj temi. Da bi se dobila šira slika analizirani su i pojedini komentari koji su građani i građanke BiH pisali ispod objavljenih medijskih sadržaja na online medijima. Komentari su ukazali da velika većina stanovnika ima problem sa elementarnim poznavanjem geografije, globalne političke scene i ozbiljnim rasizmom koji je često upakovan u tobožnju zabrinutost za državu i prikrivenu islamofobiju. Posebno je zabrinjavajući nedostatak empatije kod građana koji u svakoj prilici vole isticati kako žive u multikulturalnoj državi, poštuju različitosti i ističu svoju toleranciju, a značajan dio tih ljudi je također tražio utočište u drugim državama zbog rata u BiH.
Medijsko prikazivanje migranata i izbjeglica u prvoj godini migrantske i izbjegličke krize u BiH: od žrtve do kriminalca
Još u toku 2018. godine, kada su u BiH počeli pristizati migranti i izbjeglice, pojedini mediji su širili mržnju prema ljudima koji su se na teritoriju BiH našli tragajući za boljim životom.
Problematična je i pretjerana upotreba naziva migrant, kojom kao da se želi dodatno obezličiti osoba, umanjiti njene ljudske osobine i sve te ljude koji su došli iz različitih dijelova svijeta posmatrati kao nekakvu homogenu masu bez imena, prezimena i prošlosti. "Migranti se potukli", "Migranti opljačkali", "Tuča migranata" i sličnim medijskim naslovima kao da im se dodatno žele oduzeti ljudska svojstva i dostojanstvo. Takvo homogeniziranje u kojem se grupa ljudi pokušava prikazati kao masa u kojoj svi imaju iste osobine, ciljeve, itd. plodno je tlo za širenje govora mržnje, huškanja i različitih oblika generalizacije. Pojedini mediji su stalnim ponavljanjem riječi migrant, koja se uglavnom spominje u izrazito negativnom ili viktimizacijskom kontekstu, dodatno ponizili ljude koji pokušavaju izgraditi sretniji život i od njih svjesno napravili izrazite negativce, kriminalce ili ljude koje isključivo treba žaliti, jer trenutno nemaju ni najosnovnija sredstva za život. Podsjećanja radi, u 2018. godini list Dnevni avaz je prednjačio u negativnim objavama na račun migranata, optužujući ih za necivilizirano ponašanje, korištenje narkotika, traumatizovanje lokalnog stanovništva, stalne tuče i pljačkanja građana. S druge strane, veliki broj medija izbjegava korištenje termina izbjeglica čime ne uvažavaju mogućnost da osobe napuštaju svoje domove zbog straha od ugrožavanja ljudskih prava ili straha za život i sigurnost.
Istraživanje koje je sprovedeno za potrebe medijskog praktikuma "Izvještavanje o migrantima i izbjeglicama – #TačnoJeBitno", a čija je autorka Rea Adilagić iz Udruženja BH novinari, pokazalo je da se o migrantima i izbjeglicama izvještavalo na veoma neprofesionalan način i da su se u više od polovine analiziranih tekstova migranti i izbjeglice spominjali kao opasni po bh. građane, a već u naslovima se nastojala širiti panika, dok su se u samim sadržajima autori koristili pretpostavkama i neprovjerenim informacijama. Autorka izvještaja je objave o migrantima i izbjeglicama svrstala u pet kategorija: 1. stigmatizacija migranata i izbjeglica, 2. migranti i izbjeglice kao prestupnici, 3. migranti i izbjeglice su opasni po bh. građane, 4. empatično izvještavanje u kojem su ovi ljudi predstavljeni kao žrtve i 5. senzacionalističko izvještavanje. Istraživanje je objavljeno u februaru 2019. godine, a analizirano je stotinu tekstova iz 14 medija iz cijele BiH (tri štampana medija, pet elektronskih i šest online medija).
Prisjetimo se i dva članka objavljena u maju i julu 2018. godine. U maju je tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Bosiljčić za Nezavisne novine izjavila da ju je u centru Sarajeva u prodavnici opljačkao migrant. Iako nije mogla potvrditi da je riječ o migrantu, jer policija nije uspjela uhvatiti počinitelja, tužiteljka je takvu tvrdnju potkrijepila opisom pljačkaša, navodeći da je tamne puti. Vijest su vrlo brzo prenijeli i drugi mediji u BiH.
Drugi tekst je objavljen u Dnevnom avazu u julu 2018. godine. Građani su obaviješteni da migranti iz Afganistana imaju "najnoviji hobi" – lovljenje i roštiljanje divljih patki sa Une. Izvor za takvu tvrdnju su dva Bišćana koji su željeli ostati anonimni. Inače, cijeli tekst obiluje najstrašnijim huškačkim govorom, a anonimnost izvora doima se komičnim. Kao da je autor dodatno htio naglasiti koliko su migranti strašni da građani čak ne smiju ni odati svoje ime i prezime u strahu od odmazde.
Eskalacija migrantske i izbjegličke krize
U oktobru ove godine, mediji su alarmantno izvještavali o kritičnom stanju u kampu Vučjak u kojem su smješteni migranti i izbjeglice, pristizanju novih migranata i izbjeglica u BiH, pojavi šuge u Tuzli, ograničenju kretanja migranata i izbjeglica u Krajini, apelu gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića nadležnim institucijama u rješavanju migrantske i izbjegličke krize, tučnjavama i napadima koje su proizveli migranti i izbjeglice.
Situacija je dodatno postajala alarmantna s dolaskom hladnijih dana, neuslovni smještaj u kojem se nalaze migranti i izbjeglice je neadekvatan za zimu, a u medijima su se pojavili snimci kampa Vučjak u kojem boravi više stotina ljudi, a ta brojka se svakodnevno povećava. Najavljeno je zatvaranje tog kampa, obustava finansijskih sredstava Grada Bihaća iz protesta što nema nikakve pomoći države BiH.
Iz Vlade USK su najavili da od 15.11. neće podržati smještanje migranata u dva kampa u Bihaću, insistirajući da se migranti stacioniraju izvan naseljenog područja u Medeno Polje koje pripada opštini Bosanski Petrovac. Također, navedeno je da su lokalni političari pisali državnim institucijama i EU da je to jedino adekvatno mjesto za izbjeglice i migrante. Tražili su da se migranti premjeste u kampove u blizini Sarajeva i Mostara, koji su poluprazni i da se obustavi željeznička linija između Tuzle i Bihaća.
Vlasti i građani USK su svakodnevno upozoravali kako je ozbiljno narušena sigurnosna i zdravstveno-epidemiološka situacija u tom kantonu. Migrantima je ograničeno kretanje i ne smiju se kretati po naseljenim poručjima i spavati po prakovima, da bi se na taj način normalizovalo stanje. Glasnogovornik MUP-a je naglasio da su takve mjere neophodne da bi se prevenirale negativne aktivnosti poput prosjačenja, skitnje i činjenja krivičnih djela, te da će sve osobe koje budu uzurpirale javni prostor biti prebačene u kamp Vučjak.
U oktobru i novembru mediji su izvještavali i o protestima građana koji ne žele da se migranti smjeste u njihova naselja. Posebnu pažnju izazvao je prijedlog da se migranti presele u Medeno Polje u opštini Bosanski Petrovac. Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović najavio je da će Srbi koji su iz tog dijela BiH blokirati put Drvar-Bosanski Petrovac i na taj način spriječiti eventualno premještenje migranata u Medeno Polje. Kako je naglasio, takva odluka predstavlja kršenje Anexa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Radanović je najavio da će, osim svih srpskih predstavnika na nivou BiH i Federacije BiH, pozvati ambasadore zemalja potpisnica Dejtonskog sporazuma – SAD, Rusije, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, EU – da spriječe tu namjeru kantonalne Vlade i taj dan budu sa Srbima koji će blokirati put.
Prijedlog Operativne grupe za pitanje migracija u USK oštro je iskritikovao član Predsjedništva BiH Milorad Dodik naglasivši da bi smještanje migranata u Medenom Polju imalo političku dimenziju, a da je zapravo cilj protjerivanje Srba sa njihovih vjekovnih ognjišta. Dodik je iskoristio priliku da se obračuna sa političkim neistomišljenicima, pa je za prijedlog optužio vlasti u Sarajevu, rekavši da je sve smišljeno u Sarajevu i da dio bošnjačke političke elite blagonaklono gleda na migrante, jer bi u budućnosti mogli vršiti pritisak na nebošnjake. Dodik je ponovio svoj raniji stav da Republika Srpska neće dozvoliti migrantske kampove na svojoj teritoriji.
Dodikova izjava je izazvala mnoštvo negativnih komentara čitatelja, koji su navodili da se Medeno Polje nalazi u Federaciji BiH i da se Dodik ne može miješati u pitanja koja se tiču ovog entiteta. Zanimljivo je da je u dijelu komentara potpuno izostala netrpeljivost prema migrantima i izbjeglicama i da su negativni komentari usmjereni prema članu Predsjedništva BiH. Oko 300 građana Bihaća se 15.11.okupilo ispred Bire u kojoj su smješteni migranti i izbjeglice, poručivši im da idu kući i da oslobode Bihać.
Hrvatski vijećnici u Tuzli i Živinicama usprotivili su se najavama predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića koji je kazao da bi novi centar za migrante mogao biti otvoren u mjestu Ljubače kod Tuzle. Mjesto je većinski naseljeno Hrvatima. Vijećnici su u zajedničkoj izjavi rekli da je posebna zabrinutost kod hrvatske zajednice kako se zaštititi od mogućih provala i uništavanja od ilegalnih migranata jer migranti ulaze u objekte u kojima trenutno nema vlasnika.
Ova izjava predstavlja primjer bespotrebnog širenja panike i zasnovana je na insinuacijama. Tome su zasigurno doprinijeli i mediji koji su detaljno izvještavali o svakom incidentu, pa je dio javnosti očito stekao dojam da se migranti i izbjeglice po cijeli dan tuku.
Izjava komesarke za ljudska prava Vijeća Evrope Dunje Mijatović, koja je prilikom posjete kampu Vučjak navela da se kamp odmah mora zatvoriti, jer su uslovi nehumani a u kampu boravi oko 500 ljudi, naišla je na brojne komentare koji u sebi sadrže govor mržnju i u kojem građani BiH migrante nazivaju stokom i poručuju Mijatovićki da migrante vodi sebi kući.
Nakon komesarkine izjave, objavljeni su tekstovi koji u fokusu imaju nemoć BiH da se suoči sa migrantskom krizom, nedovoljnu podršku Evropske unije, katastrofalne uslove u kampu i odbijanje migranata da uzmu hranu i vodi u znak protesta zbog nehumanog stanja u kampu. Veliki broj komentatora je tražio da se ovi ljudi deportuju u svoje zemlje ne pokazujući ni najmanji znak bilo kakve empatije.
Stvaranje negativne slike o migrantima i izbjeglicama: kako prosječan građanin zamišlja migranta
Iako se u BiH svakodnevno dešavaju tuče, provale, požari, pljačke čini se kao da ovakve vijesti koje se tiču bh.građana i građanki ipak sadrže manju dozu prezira i degutantnijih detalja. Poznato je da je crna hronika jedna od najčitanijih rubrika u medijima i da ovakve vijesti plijene pažnju kod čitatelja, međutim čini se i da se svaki nesretni slučaj koristi kao podloga za dodatno raspirivanje netrpeljivosti prema migrantima i izbjeglicama kao o ljudima koji su necivilizovani, drugačiji, imaju drugačije običaje i nije im mjesto u BiH. To potvrđuju brojni slučajevi, od kojih izdvajam neke koji su izazvali najviše pažnje u javnom prostoru.
Nedavno je u bh. medijima (12.11.2019.) objavljen tekst o silovanju psa u dvorištu vlasnikove kuće u Bihaću. Vijest opremljena senzaconalističkim naslovima se ubrzo proširila po regionalnim portalima (užas, uznemirujući sadržaj, smučiće vam se život, itd.), a neki mediji su u naslovu naglasili da je psa silovao migrant. Za čitatelje koji nisu išli dalje od naslova ostala je nepoznanica da za ovakvu tvrdnju nema nijednog dokaza, te da je ista vjerovatnoća da je silovatelj možda i neko od građana Bihaća. Informacija je dospjela u javnost nakon vlasnikove prijave policiji i njegove izjave da je migrant učinio pomenuto krivično djelo, a tekst je prvi objavio portal USKinfo.ba sa naznakom da je riječ o uznemirujućem sadržaju.
Objavljen je i četverominutni snimak koji je snimila nadzorna kamera koja se nalazila u dvorištu, a na početku teksta se navodi da migrantska kriza u Unsko-sanskom kantonu eskalira, i dok se pripadnici MUP-a bave prebacivanjem ilegalnih migranata u kamp Vučjak, stanovništvo mjesnih zajednica u blizini centra Bira pokušava na sve načine da se zaštiti od nasilnih upada migranata. Vlasnik navodi da mu se pas ponašao čudno, te da su on i supruga pregledali snimak sa nadzorne kamere i cijeli slučaj prijavili MUP-u i Veterinarskoj stanici Bihać. Iako je na snimku nemoguće vidjeti lice počinitelja krivičnog djela, vlasnik je dalje izjavio: "Jasno je meni da od toga nema ništa, ali hoću da prijavim neka se zna šta rade", kazao je kratko vlasnik objekta ispred kojeg se desio slučaj.
U svojoj izjavi nije čak ni upotrijebio termin migrant, mada je odmah jasno da aludira na migranta, što podsjeća na uobičajnu terminologiju i podjelu uvriježenu u bh. javnosti – mi i oni, što je ujedno i aptraktno i apsurdno.
Članak je izazvao veliku medijsku pažnju, čemu svjedoči i gotovo 10.000 sviđanja/likeova. U komentarima ispod članka ispisani su redovi huškačkih poruka, ali i međusobnih uvreda između čitatelja iz BiH raličitih nacionalnosti. Neki od komentatora su predlagali kazne za počinitelja.
Ovaj sadržaj su prenijeli i bosanskohercegovački portali i portali u Hrvatskoj i Srbiji, a značajan dio je u naslovu naglasio da je migrant silovao psa (www.alo.rs, www.paraf.hr, www.novosti.rs, www.mondo.ba, www.espreso.rs, itd.) Dio portala je u naslovu naveo da je muškarac silovao psa, ali su u sadržaju naveli da se sumnja da je to učinio migrant.
Portparol MUP-a USK Ale Šiljdedić izjavio je za Dnevni avaz da se na osnovu snimka ne može zaključiti da je riječ o migrantu, već da vlasnik sumnja da bi migrant mogao biti počinilac ovog krivičnog djela.
Izrazito veliki broj negativnih komentara čitalaca nalaze se na svakom članku o migrantskoj krizi u BiH. Na primjer, kratka vijest objavljena na portalu Klix (20.112019.) o povrijeđenom migrantu koji je sa autobuske stanice u Sarajevu prebačen na Kliniku urgentne medicine izazvala je salvu negativnih komentara. Tekst sadrži svega devet redova, navedeno je da je povrijeđeni zadobio povrede oštrim predmetom, da je prebačen u bolnicu i da policija pokušava rasvijetliti slučaj, da li je povrijeđen na stanici ili je došao sa povredama, te da li je povrijeđen nožem ili nekim drugim predmetom. Komentatori predlažu da se migranti istjeraju iz zemlje, da se pohapse, da ih treba vratiti u Srbiju iz koje su došli u BiH, da se skupe pare za čarter letove za Pakistan, Alžir, Tunis, Maroko i da se vrate svojim kućama, itd.
Krajem oktobra, u Dnevnom avazu je objavljena dramatična ispovijest Sarajlije koji je tvrdio da su ga u njegovom stanu napali migranti. Međutim, iz njegove izjave zaključujemo da uopšte nije vidio lica napadača, kako sam navodi u jednom dijelu svog iskaza. "Dolje ispod mene, u prizemlju živi policajac, specijalac, on je spavao, jer je došao iz dežure. Ja sam bio budan. Oni su dole provalili vrata i pošli meni gore uz stepenice. Nisu njemu, nego pravo meni, još vide svjetlo, vide televiziju, ljudi moji, to mi nije jasno. Ja u kući bolestan, infarkt imao, tri, karcinom, sam u kući. Ja sam njih čuo kad se to desilo, mislio sam da ovaj komšija ima goste pa lupaju. Smanjio sam skroz televiziju da vidim šta je. Kad su oni zabubali na moja ulazna vrata, probali razvaliti, onda sam ja izletio. Kroz staklo sam vidio siluetu, ali tamno je pa nisam vidio ko je. Ja sam zavikao i oni su pobjegli niz stepenice, vidim ostavili su dole, jedna im piva ispala."
Primjetno je da su građani za svaki problem, napad, pokušaj razbojništva i krivična djela počeli okrivljavati migrante i izbjeglice. To nam pokazuju i ovi primjeri.
Među portalima koji su širili govor mržnje prema migrantima i izbjeglicama posebno se isticao portal Antimigrant.ba koji je objavljivao lažne informacije i imao huškačku interpretaciju. Prošli mjesec Vijeće za štampu je prihvatilo žalbu Mreže za izgradnju mira koja se žalila na tri članka objavljena na portalu Antimigrant u periodu između augusta i septembra ove godine. Pritužbe su podnijete i Instituciji ombudsmana za ljudska prava, i portalu Antimigrant od kojeg se traži uklanjanje spornih članaka, kao i izvinjenje osobama čija se ljudska prava direktno krše i cjelokupnoj bh. javnosti. Kako je navedeno ovaj portal treba da se izvini javnosti i zbog zlonamjernog poigravanja sa ratnim traumama bh. građana upotrebom određenih riječi (genocid, logori, okupatori, velikosrpski, velikohrvatski).
Iz analiziranih sadržaja uočavamo da se o migrantima i izbjeglicama dalje izvještava na vrlo negativne načine, da su i dalje predstavljeni ili kao kriminalci ili u viktimizacijskom tonu, te u medijima skoro i da nema članaka u kojima je predstavljena pozitivna slika o migrantima i izbjeglicama, kao što su edukativne priče o njihovim civilizacijama i kulturama. Priče koji ukazuju na pozitivne primjere kao što su edukacije i radionice za migrante i izbjeglice ili druženje i saradnja lokalnog stanovništva sa migrantima i izbjeglicama manje su prisutne u bh. medijima, a svakako manje čitane i komentarisane.
Osim hušačkih komenatara koje ostavljaju čitatelji, primjetno je i da dio građana ne razlikuje zemlje, da o migrantima i izbjeglicama govore kao Arapima, ljudima s Bliskog istoka, a često njihove zemlje nazivaju neciviliziranim rupama, što zvuči tragikomično, posebno ako znamo koliko je migranata i izbjeglica iz Sirije, Maroka, Irana, itd. Također, primjetan je i strah od drugačijeg, što se posebno vidi kroz komentare u kojima čitatelji ističu "naše" i "njihove" običaje, ne bi li ilustrativnije ukazali na te razlike i prezir prema muškarcima koji su napustili svoje države. Čitatelji u komentarima često ističu da nemaju problem sa ženama i djecom, ali da je najveći broj vojno sposobnih muškaraca koji su mogli ratovati, ali su pobjegli, odnosno dezertirali. To nam pokazuje da dio građana i ne zna razloge zašto ljudi odlaze iz svojih zemalja i da nije svaka od tih država pogođena ratom.
(Tekst je treuzet sa portala Media.ba)
