Živa biblioteka: Sedam knjiga o kojima se malo govori

Ove godine, u „živoj biblioteci“ će biti sedam knjiga i tokom tri dana svako ko bude posjetio Sajam knjiga, biće u prilici da pročita knjigu „lezbejka“, ili knjigu „posebna mama“, „bivši ovisnik“, ili knjugu „režiserka sa hidžabom“ i još neke

Drugu godinu zaredom, Fondacija Mediacentar organizuje „Živu biblioteku“, pa će Sajam knjiga u Sarajevu i ove godine biti bogatiji za još jednu posebnu kolekciju knjiga. Ove knjige se ne kupuju, mogu se samo iznajmiti, a čitaju se tako što se sa njima razgovara.
 
Na prošlogodišnjem Sajmu knjiga vladalo je veliko interesovanje za „žive knjige“, jer su posjetioci vjerovatno po prvi put imali priliku da „pričaju sa knjigom“. Ovakav koncept „čitanja knjiga“ koji se kod nas nedavno pojavio, razvijen je još prije 17 godina u Danskoj, kao metoda za borbu protiv stereotipa.
 
Biblioteka funkcioniše gotovo isto kao i svaka druga, s tom razlikom da su knjige ljudi-pripadnici manjina koje su predmet stereotipa. Sa ovim knjigama razgovarate. Možete ih samo slušati, a kroz dvadesetominutni razgovor, koliko traje „iznajmljivanje“, u prilici ste da puno toga naučite, baš kao i kada čitate knjigu od hartije.
 
Ove godine, u „živoj biblioteci“ će biti sedam knjiga i tokom tri dana koliko će biti otvorena, svako ko bude posjetio Sajam knjiga, biće u prilici da pročita knjigu „lezbejka“, ili knjigu pod nazivom „posebna mama“, „bivši ovisnik“, „režiserka sa hidžabom“ te još neke.
 
Ne treba puno razmišljati o tome kakvim su sve stereoptipima okruženi pripadnici ovih manjina. Često imamo predrasude o ovim ljudima, a da nikada nismo imali priliku ni da razgovaramo sa njima.
 
Ovo je prilika da pročitate nešto novo, možda nešto što ste svjesno, ili nesvjesno do sada izbjegavali.
 
Režiserka sa hidžabom

Ova „knjiga“ za sebe kaže da je muslimanka, filmska i TV režiserka i mama.
„To su tri ose moje ličnosti i ne postoji granica gdje jedna prestaje, a druga počinje“, kaže režiserka sa hidžabom.
Kaže da na dan kad se pokrila nije postala ni manje režiserka niti više muslimanka, a da je marama koju nosi njen podsjetnik da se svakim danom trudi biti bolja osoba prema sebi i drugima.
 
Bivši ovisnik o heroinu

Ovu „knjigu“ su posjetioci imali priliku da čitaju i na prošlogodišnjem Sajmu knjiga.
„Moja priča može biti priča svih nas, bez umotavanja u šareni celofan pričam o borbi protiv ovisnosti, te kako sam pobijedio“,  kaže on.
 
Osoba sa invaliditetom (OSI), sa smislom za humor
Ova „knjiga“ je inače mnogo poznatija kao Sit Down komičar. Šali se na svoj račun, ali i na račun drugih.
„Biti osoba sa invaliditetom i još pri tome imati smisao za humor je rijetkost. Ja ću biti jedna jako smiješna knjiga koja će se potruditi da vaše brige bar na momenat zaboravite“, poručio je svima koji budu došli na ovogodišnji Sajam knjiga.
 
Lezbejka
„Aktivizam je jedini način na koji LGBT osobe mogu doći do svojih prava, to je jedini put kojim možemo ići da bismo postigli vidljivost, prihvatanje i kao krajnji cilj ravnopravnost“, rekla je „knjiga“ lezbejka koju su čitaoci najviše „iznajmljivali“ prošle godine.  
 
Biti javno deklarisana kao lezbejka, govori ona, i kao takva hodati gradom, ići na posao ili fakultet, izlaziti i družiti se nije nimalo sigurno i jednostavno u današnjem društvu, ali ipak je jedini način da se društvo upozna sa tvojim postojanjem i shvati da zapravo nemaš čega da se stidiš i nemaš razlog da se sakrivaš.
 
Mama blizanaca „iz epruvete“
Od trenutka kada je poželjela postati mama, do trenutka kada je rodila blizance, prošlo je sedam punih godina. Ova „knjiga“ će sa nama podijeliti svoje životno iskustvo i trenutke velikog očajanja i neizmjerne sreće.
„Nakon deset postupaka potpomognute oplodnje i nekih 300 injekcija, postala sam majka dva najmanja bića koja sam imala priliku vidjeti, a koja od milja zovemo tufne. Tufne danas imaju tri i po godine, a ja i dalje ne znam odustati“,  kaže mama blizanaca i jedna od „knjiga“.
 
Posebna mama

Kako u današnjem svijetu gdje su svi drugačiji biti potpuno drugačija majka u porodici?
Ova posebna mama, kako sebe naziva, majka je djeteta sa poteškoćama u razvoju. Kao „knjiga“, govoriće o tome kako je biti majka djeteta sa poteškoćama u razvoju, da li je inkluzija uključenje ili isključenje i šta se dešava sa porodicama u kojima živi dijete sa poteškoćama u razvoju.
 
Rom
Biti Rom, znači biti čovjek. Međutim, ponekad je teško biti čovjek u svijetu gdje te ne smatraju jednakim i jedini način da se boriš protiv toga je da uradiš nešto dobro i da se čuje za tvoje ime.
Knjiga „Rom“ je interesantna knjiga koja govori o identitetu.
„Godinama sam se trudio da me ljudi prepoznaju po tome što sam novinar, aktivista, a tek onda Rom. Ovo nikako ne znači da sam podsvjesno potiskivao svoj etnički identitet, naprotiv. Svi znaju da sam Rom, jer to ponosno ističem“, kaže ova „knjiga“.
 
Fondacija Mediacentar „Živu biblioteku“ organizuje u sklopu projekta Koalicija civilnog društva za borbu protiv diskriminacije “Jednakost za sve”. „Živa biblioteka“ će na ovogodišnjem Sajmu knjiga, biti otvorena od 21. do 23. aprila.

 

Ostavite komentar