Znak za riječ: Kako se kaže, kako se pokaže?

Ira i Alma pokrenule su inicijativu "Znak za riječ" putem koje širu javnost nastoje upoznati sa znakovnim jezikom.
Piše: 
Ana Kotur
Foto: 
Facebook, Znak za riječ
Podijeli ovaj članak: 
Bosna i Hercegovina ratificirala je Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom UN-a i obavezala se da ovoj populaciji obezbijedi pravo na pristupačnost u smislu osiguranja pristupa na ravnopravnoj osnovi izgrađenom okruženju, prijevozu, informacijama i komunikacijama, odnosno opremi, prostorima i uslugama namijenjenim javnosti u urbanim i ruralnim područjima. 
 
Prevedeno na jezik svakodnevnice, to znači da baš kao što je pitanje rampi i liftova važno za pristup institucijama i redovnim društvenim tokovima za korisnike kolica, tako je i korištenje znakovnog jezika, verbalnih i neverbalnih jezika uopšte, pravo osoba s oštećenjem sluha.
 
Međutim, prevod na znakovni jezik, nije pravilo u Bosni i Hercegovini.
 
Znak za riječ – inicijativa za akciju
 
Ira Adilagić i Alma Mujanović imaju oštećenja sluha i koriste znakovni jezik – Ira u zadnjih nekoliko godina, a Alma od školovanja u Centru za slušnu i govornu rehabilitaciju u Sarajevu. U prethodnom periodu pokrenule su Facebook stranicu Znak za riječ na kojoj objavljuju video snimke sa znakovima za riječi, rečenice i sve što biste poželjeli pokazati na znakovnom jeziku.
 
"Znak za riječ je prilika za sve za učenjem znakovnog jezika. Pored toga, njegov cilj je i promocija znakovnog jezika s ciljem podizanja svijesti o njegovoj važnosti, primjeni i praktičnosti za sve", kažu Alma i Ira.
 
Prilika za učenje znakovnog jezika nema mnogo. Ipak, interes javnosti, pored samih osoba s oštećenjem sluha, prilično je veliki.
 
"Često nas ljudi pitaju gdje mogu učiti znakovni jezik, kako se kažu pojedine riječi i sl. Što se tiče osoba s oštećenjem sluha, imamo različite primjere, svako ima neki svoj komunikacijski sistem, i većinom je znakovni jezik na prvom mjestu. Bitno je znati kako je osnovna barijera za osobe oštećenog sluha u društvo nemogućnost adekvatne komunikacije, iz toga proizilaze dalje i druge barijere i prepreke. Što se onda ne pozabavimo korijenom problema, a ne njegovim posljedicama što nas najčešće vodi u začarani krug? Iz tog razloga smo htjele uraditi nešto da približimo znakovni jezik društvu i omogućimo priliku svima da ga uče i koriste, ukoliko žele i trebaju", objašnjavaju.
 
Na stranici koju vode, mogu se pronaći različiti sadržaji – od neformalne komunikacije među prijateljima, svakodnevnih stvari neophodnih za odlazak u kupovinu, na kafu, u školu, u gradski prevoz, školu ili na fakultet.
 
Slovo zakona – bez riječi na terenu
 
Zvuči i izgleda prilično jednostavno. Ideja, malo truda i vremena, volja i na putu smo do rješenja. Državni sistem, osim konvencije, poznaje i Zakon o upotrebi znakovnog jezika u Bosni i Hercegovini. Od juna je u upotrebi i Zakon o upotrebi znakovnog jezika Republike Srpske. Ovakvo rješenje postoji i u Kantonu Sarajevo, dok ostatak zemlje – rješenja prepušta nevladinom sektoru i pojedincima.
 
"U Bosni i Hercegovini znakovnim jezikom se služe svi koji ga znaju, kad im zatreba, govoreći samo o svakodnevnim situacijama. Međutim, njegova upotreba i prisutnost u različitim sistemima unutar države (mediji, obrazovanje, pristup informacijama, pravni sistem, zdravstvo i dr.) je sasvim nedovoljna. U svakoj oblasti je važno ispoštovati obavezu poštivanja zakona o znakovnom jeziku. Navedeni zakoni ističu da svaka osoba ima pravo na upotrebu i komunikaciju na znakovnom jeziku (obostrano) u svim nivoima vlasti i u svakom segmentu i sistemu u društvu", ističu inicijatorice Znaka za riječ.
 
Stranica je dobila i podršku Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika Larsa Gunnar Wigemarka, na Međunarodni dan znakovnih jezika, koji se obilježava 23. septembra. U svijetu je danas preko 300 znakovnih jezika i potpuno su ravnopravni sa govornim jezicima.
 
Da život ne bi čekao ostvarenje prava i slova na papiru, sve što vas može zainteresovati u vezi sa znakovnim jezikom možete pitati i potražiti na FB stranici Znak za riječ, s koje poručuju da je znanje jezika bogatstvo na koje svi imamo pravo.
 
 

Ostavite komentar