Ilma Kazazić: Sa cerebralnom paralizom do najvećih sportskih takmičenja

Dvadesetogodišnja Sarajka, Ilma Kazazić, skijanjem se počela baviti kada je imala četiri godine. Danas je najuspješnija bh. skijašica i jedina predstavnica Bosne i Hercegovine na posljednjim Paraolimpijskim igrama u Južnoj Koreji.
Foto: 
Facebook/Privatna kolekcija
Podijeli ovaj članak: 
Ilma Kazazić je prilikom porođaja izvučena na vakuum gdje je došlo do oštećenja živca u koljenu. Ljekari u Bosni i Hercegovini su tada rekli da je dijagnozu moguće uspostaviti tek sa dvanaest godina. Upornošću njenih roditelja koji su saznali za analizu hoda u Londonu, Ilma sa tri godine dobija dijagnozu blažeg oblika cerebralne paralize. Samo godinu nakon uspostavljanja dijagnoze Ilma uz pomoć svoga oca prvi put staje na skije. 
 
"Moj otac je veliki zaljubljenik u skijanje i tu ljubav je prenio i na mene. Želio je da naučim skijati i u tome je uspio", kaže Ilma, najuspješnija bosanskohercegovačka alpska skijašica.
 
Na početku su se susreli sa velikim čuđenjem drugih ljudi, ali ih to nije spriječilo da već tada krenu koračati ka uspjehu.
 
"Drugima oko nas je bilo čudno kako smije da me stavi na skije sa tom dijagnozom, ali nama to nije smetalo da svaki vikend provodimo na našim olimpijskim ljepoticama", dodaje Ilma.
 
Kada je imala 14 godina, njen talenat je prepoznao rahmetli profesor Senad Turković koji je Ilmu uveo u svijet takmičarskog skijanja. Nakon samo godinu aktivnog treniranja, kao jedina dva bh. predstavnika bilježe nastup na Zimskim Paraolimpijskim igrama u Sočiju 2014. Nastupili su u slalomu i veleslalomu, a Turković je pored toga što je bio takmičar ujedno bio i Ilmin trener. Tada se Ilma nakon prve vožnje našla na 19. mjestu u veleslalomu, a u drugoj vožnji je, kao i od slaloma, nažalost morala odustati.
 
Za Ilmin uspjeh najzaslužniji su njeni roditelji koji su joj životni uzor, ali i primjer upornosti bez čije podrške ne bi bilo moguće otići ni na jedno takmičenje. Osim roditelja, tu su i njeni treneri, Paraolimpijski komitet BiH i sponzori. 
 
"Ranije je moj uzor bila jedna od najboljih skijašica svih vremena, Lindsey Vonn. Pored mojih roditelja,  danas je moj najveći uzor trener Senad Turković koji nas je prerano napustio, a kome dugujem veliku zahvalnost", kaže Ilma.
 
Prije skijanja, Ilma je trenirala ritmičku gimnastiku i plivalje. Sada, pored skijanja, svira klavir i njena velika ljubav je informatika, zbog koje je upisala Fakultet informacijskih tehnologija u Mostaru. Uprkos mnogobrojnim skijaškim obavezama, Ilma uspijeva uskladiti sve fakultetske obaveze zahvaljujući i susretljivim profesorima.
 
Najbolji rezultat za BiH
 
Nakon Paraolimpijade u Sočiju, Ilma bilježi nastupe na evropskim i svjetskim kupovima u alpskom skijanju gdje sa Evropskog kupa za BiH osvaja dvije medalje. Nakon jednogodišnje saradnje sa mladim i perspektivnim trenerom Leonom Svetlinom, Ilma nastavlja bilježiti sjajne rezultate. Ove sezone je bilo veoma teško ispunuti normu za Paraolimpijske igre jer su pooštreni kriteriji. Uprkos tome Ilma je ispunila norme i za slalom, i za veleslalom, i ponosno je predstavljala BiH u Pyeongchangu 2018.
 
"Nije nimalo lak zadatak ostvariti normu za prestižno takmičenje kakve su Paraolimpijske igre. Bilo je tu puno odricanja i napornih treninga da bih ostvarila svoj cilj i otišla na Igre", kaže Ilma i dodaje da je nastup na Paraolimpijadi "nešto veličanstveno i jako teško za opisati riječima".
 
Pod pokroviteljstvom Paraolimpijskog komiteta BiH Ilma osvaja 11. mjesto u slalomu, na Svjetskom prvenstvu u alpskom skijanju za osobe s invaliditetom koje je održano u Italiji prošle godine. Nastup na Paraolimpijadi u Pyeongchangu 2018. Ilma je ostvarila sjajnim rezultatom na takmičenju u Austriji. Nakon dvije odvezene vožnje u slalomu zazuzela je peto mjesto i time osvojila dovoljan broj bodova za ostvarivanje norme na Igrama u Južnoj Koreji.
 
"Najznačajnijim rezultatima svakako smatram one trke na kojima sam ostvarila normu za odlazak na Igre, gdje sam zauzela 12. i 15. mjesto što je ujedno i najbolji rezultat za BiH, te rezultate na svjetskim kupovima i prvenstvima gdje sam za  BiH ostvarila svoje prve rezultate", ističe Ilma.
 
U izuzetnoj jakoj konkurenciji gdje su sve takmičarke nastupale u borbi za medalju, plasmanom u Pyeongchangu ne mogu biti nezadovoljni.
 
"Ilma je zasluženo ostvarila normu za Paraolimpijske igre u Južnoj Koreji. Rezultatima sam zadovoljan, obzirom da je to najbolji rezultat i plasman ikada ostvaren za našu zemlju na najprestižnijem svjetskom takmičenju, kada je u pitanju paraolimpijsko skijanje", kaže trener Svetlin i ističe da su "vožnje u obje discipline mogle biti bolje, pa samim tim i rezultat, ali samo je 11 takmičarki na svijetu bilo ispred naše Ilme u slalomu, a 14 takmičarki u veleslalomu. To je veliki rezultat".
 
O izazovima skijanja za osobe s invaliditetom, Ilmin trener dodaje: "Postoje određena ograničenja u skijanju, ali nijedno nije nesavladivo. Njeno stanje nam samo daje dodatni motiv da treniramo i radimo više od svih drugih, kako bismo došli do najvećeg svjetskog nivoa."
 
Ilma se zbog dijagnoze cerebralne paralize nikada nije osjećala manje vrijednom u odnosu na svoje vršnjake. Sve svoje potrebe uvijek prilagođava svojim sposobnostima, s tim da uvijek teži ka višem i boljem.
 
"Imam jako puno prijatelja oko sebe i nikad mi nije bio problem uklopit se u društvo. Sve je do osobe kako se postavi prema drugima", smatra Ilma.
 
Za nastup u Južnoj Koreji, Ilma se počela pripremati odmah nakon Igara u Sočiju, prije četiri godine. Zajedno sa trenerom Svetlinom, se u zadnjih pola godine intenzivnije pripremala jer je nivo takmičenja podignut na viši nivo. 
 
Za vrhunske rezultate potrebna veća finansijska podrška
 
Pripreme za narednu sezonu već su u toku. Stručni tim trenera radi na Ilminoj snazi, funkcionalnosti i kondiciji. 
 
Prije brojnih takmičenja slijede i treninzi na glečerima u Austriji za koja su potrebna velika finansijska sredstva koja ovom sportu uvijek nedostaju. Rijetki su oni koji prepoznaju kompleksnost trenažnog procesa i koji prepoznaju skijanje kao sport. Čitavu paraolimpijsku sezonu je finansirao Paraolimpijski komitet BiH, bez čije podrške bi cijeli proces teško bio realizovan. Najveći finansijski problemi nastaju nakon paraolimpijskih igara, kada sve utihne.
 
"Kako bismo bili jaka skijaška nacija potrebno je konstantno ulaganje u mlade i perspektivne sportiste svih nivoa vlasti. Olimpijski/paraolimpijski ciklus traje četiri godine i ne smijemo biti u finansijskom, kao ni u javnom fokusu, isključivo u sezoni kada se igre održavaju, jer to ne vodi ka vrhunskim rezultatima", ističe Svetlin.
 
Samo njih četvero se našlo pod zastavom BiH na posljednjim Paraolimpijskim igrama, a Ilma je jedina koja je nastupila u takmičarskom dijelu. Kako bi na narednim Olimpijskim, odnosno Paraolimpijskim igrama, BiH bila među najboljim skijaškim nacijama već sada je potrebno podržati projekat "Peking 2022". 
 
Ukoliko dobiju potrebnu finansijsku podršku to će bh. timu znatno pomoći za rad u kontinuitetu i ostvarenju planova i ciljeva za velika takmičenja.
Ostavite komentar