Esencijalne liste lijekova u BiH većinom bez kontraceptivnih sredstava

Uvrštavanje kontraceptivnih sredstava na pozitivne liste lijekova u Bosni i Hercegovini odvija se sporo i neefikasno i ovisi od financijskih kapaciteta entiteta, odnosno kantona.
Piše: 
Hilma Unkić
Foto: 
Pixabay
Podijeli ovaj članak: 
Kontraceptivna sredstva u našoj zemlji mogu se naći na esencijalnim listama lijekova jedino u Republici Srpskoj i u Kantonu 10, dok u svim ostalim dijelovima zemlje korisnici moraju platiti punu cijenu za sve kontraceptive.
 
U Kantonu 10 na esencijalnoj B listi nalazi se hormonski kontraceptiv Microgynon, dok se, pored pomenutog lijeka, u Republici Srpskoj na esencijalnoj A listi nalazi i lijek Legravan. U Republici Srpskoj, Fond zdravstvenog osiguranja može u potpunosti ili dijelom financirati kontraceptive s esencijalne liste, dok u slučaju Kantona 10, Zavod zdravstvenog osiguranja izdvaja 50 posto sredstava za navedeni lijek.
 
Nepostojanje besplatnih kontraceptivnih sredstava u nekoj zemlji, jedan je od najboljih pokazatelja neodgovornog odnosa vlasti prema seksualnom i reproduktivnom zdravlju stanovništva. I dok se posljednja model lista esencijalnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije iz 2017. godine sastoji od 14 različitih kontraceptivnih sredstava, među kojima su i kondomi, dijafragme i intravaginalni prstenovi, Bosna i Hercegovina na svojim esencijalnim listama lijekova, i to samo u jednom kantonu i u RS-u, trenutno ima samo pilule za kontracepciju, čija cijena, u zavisnosti od proizvođača, varira od oko 3 do 11 KM. Neadekvatan pristup kontracepciji može imati ostaviti brojne negativne posljedice na društvo, smatraju stručnjaci.
 
"Ne samo da je pristup kontraceptivima od ključnog značaja za planiranje porodice, već i u širem kontekstu, pristup kontraceptivima omogućava prevenciju rizične trudnoće koja može ugroziti majku i dijete, smanjuje stepen smrtnosti novorođenčadi, doprinosi prevenciji HIV-a i spolno prenosivih infekcija, smanjuje stopu maloljetničkih trudnoća, abortusa, osnažuje pojedince i doprinosi efektima obrazovanja. Stoga možemo zaključiti da je pristup kontraceptivima ključna komponenta strategije prevencije gore pomenutih problema", kaže Feđa Mehmedović iz Asocijacije XY.
 
Neujednačene esencijalne liste i diskriminacija zbog mjesta prebivališta
 
Dok u Republici Srpskoj postoji jedinstvena esencijalna lista lijekova, kantoni u FBiH često ne usklađuju svoje liste sa Federalnom listom lijekova. Zbog te neusklađenosti, građani u različitim dijelovima BiH za isti lijek plaćaju različite cijene, a izuzetak nisu ni kontraceptivna sredstva. Iako se na Federalnoj B listi lijekova, koja je ujedno i jedan vid preporuke kantonima, nalazi kontraceptivno sredstvo generičkog naziva "drospirenon+etinilestradiol", kantoni ovaj lijek ne uvrštavaju na svoje esencijalne liste lijekova jer B lista nije obavezujuća i o njoj se odlučuje isključivo na kantonalnom nivou.
 

 

Nedostatak financijskih sredstava, ali i generalni stav o kontraceptivima kao o lijekovima koji nisu nužni za očuvanje zdravlja, redovno dovode do situacije da se ovi lijekovi ne uvrste na esencijalne liste, ili se skidaju sa njih. Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kažu nam kako predstavnici struke ili građana mogu da se obrate njihovoj ustanovi ako smatraju da je potrebno neki lijek uvrstiti na esencijalnu listu.

"Takođe, ukoliko se uoči da se neki lijek koji nije na listi često nađe među zahtjevima za refundaciju sredstava, odnosno da ga pacijenti često sami kupuju, i  to se razmatra na stručnoj komisiji, a sve u cilju da Lista lijekova FZORS koji se izdaju na recept bude obuhvaćena lijekovima za najčešća oboljenja naše populacije", kažu iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
 
Atlas kontracepcije – loša pozicija Bosne i Hercegovine 
 
Nedovoljna ponuda ne odnosi se samo na kontraceptive s esencijalne liste lijekova u našoj zemlji, nego je ta ponuda, i za one osobe koje moraju ili žele platiti punu cijenu nekog kontraceptivnog sredstva ograničena. Na tržištu Bosne i Hercegovine ukupno je registrovano 15 kontracepcijskih sredstava - 11 lijekova koji pripadaju hormonskim kontraceptivima za sistemsku primjenu, jedan intrauterini umetak MIRENA, dva lijeka za hitnu kontracpeciju i jedan intravaginalni kontraceptiv PHARMATEX. Sve to duplo je manje u odnosu na, na primjer, ponudu u susjednoj Hrvatskoj, podaci su koje smo dobili od državnih agencija za lijekove i medicinske proizvode. 
 
Od zemalja u regionu, prema Atlasu kontracepcije sastavljenom na osnovu podataka iz 45 zemalja, lošije od BiH pozicionirana je jedino još Crna Gora, dok su se kao evropske zemlje sa najboljim uređenjem ove oblasti izdvojile Francuska, Velika Britanija i Belgija. Francuska kao najnaprednija zemlja kada je riječ o dostupnosti kontraceptiva, ujedno je i zemlja sa najvišom stopom porođaja na evropskom kontinentu, podaci su iz atlasa.
 
 
Foto: Atlas kontracepcije, screenshot 
 
Atlas kontracepcije Evropskog parlamentarnog foruma za populaciju i razvoj gradi se na osnovu podataka kao što su dostupnost online informacija o kontracepciji i učešće vlade u financiranju kontraceptiva. Na osnovu prikupljenih informacija ukupna pristupačnost modernih kontraceptiva bh. građanima procijenjena je na 49.5 posto čime se naša zemlja našla u kategoriji najlošije pozicioniranih država.
 
"Pristup kontracepciji trebao bi biti glavni interes vlada u osnaživanju građana u planiranju svojih porodica i života. Ipak, svaka zemlja koju smo analizirali treba učiniti više kako bi poboljšala pristup. Naši zaključci pokazuju da za mnoge evropske zemlje, osiguravanje da ljudi imaju izbor nad svojim reproduktivnim životima nije prioritet", komentarisao je Neil Datta, sekretar Evropskog parlamentarnog foruma za populaciju i razvoj.
 
U Srbiji na esencijalnoj listi pet kontraceptiva, u Crnoj Gori samo jedan
 
U odnosu na bh. građane, korisnici u Srbiji na raspolaganju imaju više kontraceptiva na esencijalnim listama lijekova – njih pet: LEGRAVAN, LINDYNETTE 20, CLEODETTE, DAYLETTE i CLEOSENSA.
 
"Od navedenih lekova, lek Legravan nalazi se na Listi A lekova, koja obuhvata lekove koji se propisuju i izdaju na obrascu lekarskog recepta, a čiju cenu RFZO plaća u celosti, dok se preostala četiri leka nalaze na Listi A1 lekova, koja obuhvata lekove koji se propisuju i izdaju na obrascu lekarskog recepta, a koji imaju terapijsku paralelu (terapijsku alternativu) lekovima u Listi A i za koje osigurana lica plaćaju procentualno učešće u ceni leka", objasnili su nam iz Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Srbije.
 
U Crnoj Gori se na esencijalnoj listi lijekova nalazi samo jedan kontraceptiv, i riječ je o tabletama Microgynon, zastupljenim i na esencijalnim listama u BiH, ali se u toj zemlji ovaj kontraceptiv izdaje samo za potrebe hormonske terapije, ne i radi planiranja porodice.
 
"Ukoliko bi kontraceptivna sredstva bila na esencijalnoj listi ljekova značajno bi se više koristila, jer se sada svako kontraceptivno sredstvo kupuje. U prilog tome ide i podatak Instituta za javno zdravlje Crne Gore, iz 2015. godine, da je na 100 porođaja bilo 13,5 abortusa. Ovo je zvanična statistika, na koju treba dodati i moguće neprijavljene abortuse. Značajan udio neželjenih trudnoća, koje se završavaju prekidom nastaje tokom braka, upravo zbog neinformisanosti bračnih parova o različitim mogućnostima planiranja porodice, ali i nedostatka sredstava za kupovinu kontraceptiva", kažu iz nevladine organizacije Juventas iz Crne Gore.
 
O kontracepciji je potrebno, prije svega, više govoriti
 
Istraživanja pokazuju da savremene metode kontracepcije u Bosni i Hercegovini koristi 12 posto žena. Na tako nizak procenat korištenja modernih metoda dijelom zasigurno utječu i cijene pojedinih kontraceptiva koje su tolike da ih mnoge žene u našoj zemlji ne mogu priuštiti. Hormonske pilule koje je potrebno kupovati svaki mjesec dostižu cijenu i do 26 KM, dok je za intrauterini uložak potrebno izdvojiti oko 315 KM. Neinformisanost o svim opcijama koje se nude, ali i stigma koja još uvijek vlada u našem društvu kada je riječ o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, doprinose tome da su upotreba kondoma i prekinuti snošaj i dalje najrasprostranjenije metode kontracepcije u BiH.
 
Mogućnost da osoba planira da li i kada želi imati dijete, ne samo da je značajno za zdravlje žena već je od ključnog značaja i za jednako učešće žene u društvu, kažu iz Asocijacije XY.
 
"No, pored pristupa kontraceptivima, veoma važan faktor je znanje i informiranost o kontraceptivima, jer u zemljama u kojima je seksualnost tabu i u kojima ljudi imaju predrasude o efektima upotrebe kontraceptiva na njihovo zdravlje, čak i kada su kontraceptivi besplatni, značajan broj ljudi u strahu i vođeni netačnim informacijama, neće se odlučiti da ih koriste", objašnjava Feđa Mehmedović.
 
I aktivisti iz Crne Gore vjeruju da bi uvođenjem kontraceptiva na esencijalnu listu lijekova, korisnici od izabranog doktora mogli dobiti recept za preporučeno kontraceptivno sredstvo.
 
"Na ovaj način bi se povećala interakcija doktor-pacijent, pacijenti bi imali veću slobodu da razgovaraju o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, pa bi se uticalo i na smanjenje prevalence seksuano prenosivih bolesti, i na generalno zdraviji odnos prema sebi", poručuju iz crnogorske organizacije Juventas.
Ostavite komentar