Kako prepoznati mobing

Kako prepoznati situaciju mobinga i koje zakonske korake poduzeti ako se u njoj nađete? Odgovori na neka od najčešćih pitanja.
Piše: 
Mario Reljanović
Podijeli ovaj članak: 
1. Kako znam da sam u situaciji mobinga?
 
Mobing se obično iskazuje kroz niz karakterističnih ponašanja poslodavca ili drugih zaposlenih: odbijanje da komuniciraju sa zaposlenim, ili komuniciranje putem pretnji, vređanja, mimike, oponašanja, prekidanja u govoru; širenje neistinitih priča o zaposlenom; uznemiravanje putem sredstava komuniciranja (mejlovi ili sms poruke uvredljive ili ponižavajuće sadržine); ignorisanje prisustva ili obraćanja zaposlenog, njegova/njena izolacija u zajedničkom radnom prostoru, ili neopravdano izdvajanje u poseban radni prostor; neopravdano kritikovanje rada zaposlenog, nedavanje radnih zadataka ili davanje nemogućih ili ponižavajućih radnih zadataka; prekomerni nadzor nad radom zaposlenog; pretnja primenom fizičke sile, odnosno namerno izazivanje konfliktnih situacija; neprimereni komentari, kontakti i postupci seksualne prirode, seksualna pretnja ili ucena. Ovim aktivnostima je zajedničko da su usmerene na stvaranje neprijateljskog radnog okruženja, atmosfere straha ili ponižavanja, izolovanja zaposlenog ili vređanja njegovog dostojanstva. Ukoliko zaposleni porepozna bilo koju od navedenih radnji i one zaista proizvode takve posledice, može se smatrati mobiranim. 
 
2. Kako mogu da razlikujem mobing od kršenja nekih drugih radnih prava?
 
Mobing se često sprovodi kršenjem različitih prava zaposlenih od strane poslodavca. Takvo kršenje prava je u tim slučajevima zapravo sredstvo mobiranja, odnosno preduzima se u cilju vršenja mobinga, zbog čega je uglavnom teško razdvojiti ove dve pojave. Ono što bi zaposleni morali da znaju jeste da je tačka razlikovanja mobinga od drugih kršenja prava, motivacija onoga ko se ponaša nezakonito. Ukoliko postoji kršenje prava koje je usmereno na to da se zaposleni uznemiri, natera na neko ponašanje koje nije u opisu poslova na koje je pristao da obavlja, da mu se ugrozi zaposlenje ili sam natera da dâ otkaz, postoji mobing. U ostalim slučajevima biće reč o kršenju prava iz radnog odnosa koja ne znače postojanje mobinga u smislu planskog delovanja prema zaposlenom ili grupi zaposlenih, već „obično“ kršenje zakona od strane poslodavca. Važno je znati i to da mobing postoji uvek kada se zaposleni oseća uvređenim, manje vrednim, neželjenim i zastrašenim; u takvim situacijama nije od značaja da li je poslodavac želeo da mobira zaposlenog, ili je njegova motivacija bila da mu jednostavno uskrati neko zakonsko pravo. 
 
3. Šta mogu da uradim ukoliko sam u situaciji mobinga (na koji zakon da se pozovem, kome da se obratim za pravnu/psihološku pomoć)?
 
Mobing je regulisan Zakonom o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine, Zakonom o radu u institucijama BiH i Zakonom o radu Republike Srpske. Ukoliko zaposleni smatra da je žrtva mobinga, može se obratiti Ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine, odnosno poslati žalbu putem obrasca koji se nalazi na zvaničnoj web stranici - www.ombudsmen.gov.ba. Ombudsmen može pokrenuti sopstvenu istragu, predložiti medijaciju, dati mišljenje ili preporuku, pokrenuti prekršajni postupak.
 
Ukoliko želi da svoja prava ostvari na sudu, zaposleni može pokrenuti parnični postupak ili upravni postupak, odnosno upravni spor. U postupku se može kao treća strana na strani mobiranog lica pridružiti telo, organizacija, ustanova, udruženje ili drugo lice koje se u okviru svoje delatnosti bavi zaštitom lica o čijim se pravima odlučuje u postupku.
 
Osim Institutcije Ombudsmena, pravnu i psihološku pomoć mogu pružiti i nevladine organizacije koje se bave zaštitom od diskriminacije i mobinga, kao i zaštitom ljudskih prava uopšte, odnosno zaštitom neke specifične grupe građana. 
 
4. Ukoliko se odlučim da idem na sud, šta je potrebno da imam od dokaza?
 
Mobing je pojava koju je ponekad veoma teško dokazati. Šta će biti potrebno od dokaza, zavisi od konkretnih okolnosti slučaja. Ipak, zaposlenom je moguće dati neke opšte savete koji mogu biti od izuzetne koristi ukoliko se odluči da podnese tužbu protiv poslodavca, odnosno drugog zaposlenog, koji ga mobira.
 
Najpre, važno je znati da je u postupku povodom mobinga dovoljno potkrepiti navode da je do nedozvoljenog ponašanja došlo. Ovo znači da zaposleni koji tuži mora predstaviti sudu dokaze o neuobičajenom, nezakonitom, nemoralnom ponašanju poslodavca ili drugog zaposlenog, koje bi upućivalo na to da je ovaj imao nameru da mobira. Nakon toga, tuženi (poslodavac ili zaposleni) će morati da dokaže da nije kriv, odnosno da njegovo ponašanje nije zaista bilo usmereno ka tome da počini mobing. 
 
Zaposleni može koristiti različita sredstva dokazivanja. Budući da se mobing često sprovodi u direktnom kontaktu počinioca i žrtve, bez svedoka, jako je važno sačuvati ili pribaviti svaki potencijalni dokaz. Kao dokazi mogu služiti: svaki pisani dokument (zvanične ili nezvanične prirode) koji potiče od mobera; pisana komunikacija sa moberom (mejlovi, sms poruke, ceduljice, zapisnici ili snimci sa sastanaka, i slično); izjave svedoka (kolega, ili trećih lica koja su prisustvovala nekoj od radnji mobiranja); medicinska dokumentacija (koja pokazuje narušeno zdravlje žrtve mobinga, kao i njegov/njen psihički odnos prema poslu, poslodavcu i kolegama, a koji je prouzrokovan radnjama mobinga). Takođe, svakome ko sumnja da je žrtva mobinga savetuje se da vodi poseban dnevnik, u koji bi zapisivao (uz priložene dokaze) svaku od radnji za koju sumnja da predstavljaju mobing; ovakav dnevnik bi sadržao datume, tačno vreme, navođenje osobe/osoba koje su preduzele neku od radnji mobinga, kao i detaljan opis te radnje, eventualnih svedoka, ili drugih načina da se dokaže da je to nemilog događaja zaista došlo. Sudovi u principu prihvataju i snimljene razgovore sa moberom tako da se žrtvama često savetuje da i na taj način dođu do dokaza, naročito kada su u pitanju privatni razgovori za koje kasnije neće moći na drugi način da dokažu da su se zaista odigrali.
 
Ostavite komentar